Situacija na istoku Ukrajine sve je složenija i zabrinjavajuća, a njemački dnevni list Bild nedavno je objavio analizu koja jasno ukazuje na opasnost da bi ruske snage mogle do kraja godine zauzeti dodatne ključne teritorije. U članku se razmatra niz faktora koji doprinose trenutnom stanju na frontu, s posebnim naglaskom na vojnu strategiju, brojnost i političku dinamiku između zapadnih saveznika i Kijeva.
Dok Kijev ulaže napore u pregovore sa Sjedinjenim Američkim Državama i Njemačkom kako bi se osigurali novi sistemi protuzračne odbrane i oružja dugog dometa, stanje na terenu ne ide u prilog Ukrajini. Prema dostupnim informacijama, ruske snage su od početka godine uspjele zauzeti oko 2395 kvadratnih kilometara ukrajinskog teritorija. Taj broj, kako Bild piše, odgovara gotovo cijeloj površini njemačke pokrajine Saarland (Saar), koja iznosi približno 2569 kvadratnih kilometara.
Ako se trenutni trend nastavi, prognoze govore da bi do kraja 2024. godine Rusi mogli okupirati više od 4000 kvadratnih kilometara dodatne teritorije. Za poređenje, to je površina koja je otprilike četiri puta veća od glavnog grada Njemačke – Berlina.
Bild navodi da za ovakav razvoj situacije postoji više faktora, među kojima se ističu:
-
Numerička nadmoć ruske vojske – Rusija raspolaže većim brojem vojnika u odnosu na Ukrajinu.
-
Teža i brojnija vojna oprema – U ruskom arsenalu trenutno se koristi znatno više tenkova, artiljerijskih oruđa i oklopnih vozila.
-
Zračne snage i kamikaza dronovi – Povećan je broj borbenih aviona i bespilotnih letjelica koje se koriste za napade na strateške ciljeve.
-
Drugačija vojna doktrina – Dok Ukrajina pokušava smanjiti gubitke u ljudstvu, Rusija koristi strategiju iscrpljivanja, bez obzira na ljudske žrtve.
Ono što najviše zabrinjava jeste razlika u filozofiji ratovanja između dvije strane. Ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenski i vojni vrh te zemlje nastoje minimizirati ljudske gubitke i izbjegavaju rovovsko ratovanje gdje god je to moguće. Nasuprot tome, ruski zapovjednici, kako se navodi, spremni su žrtvovati čak do 1000 vojnika dnevno – što uključuje i mrtve i ranjene – kako bi ostvarili teritorijalne dobitke.
U praksi to izgleda ovako: desetine pa i stotine ruskih vojnika kreću u napad na određeno selo, pri čemu gotovo polovina ne preživi, dok ostatak uspijeva probiti ukrajinske linije i zauzeti cilj. Na ukrajinskoj strani, mnogo manji broj branitelja, često svega pet do deset ljudi, pokušava zaustaviti te napade. Jedan ukrajinski oficir je u razgovoru za Bild rekao:
„Žrtvujemo teritorij kako bismo spasili živote.“
Ova rečenica u sebi sažima srž ukrajinske obrambene taktike, ali istovremeno ukazuje na težak balans koji Kijev pokušava zadržati između očuvanja ljudskih resursa i održavanja teritorijalnog integriteta. Dok se ukrajinske snage bore da obrane svaki metar zemlje, pritisak iz Moskve ne jenjava – Rusija koristi strategiju iscrpljivanja, koja joj u ovom trenutku daje određene rezultate na terenu.
Još jedna zabrinjavajuća okolnost koju Bild ističe jeste sporost i nesigurnost u isporuci vojne pomoći iz Zapadnih zemalja. Iako postoji politička volja u Berlinu i Washingtonu, vrijeme koje je potrebno da se dogovorene isporuke oružja realizuju – posebno kada su u pitanju složeni sistemi dugog dometa – često se ne poklapa s dinamikom sukoba na bojištu.
Kao rezultat toga, Ukrajina se nalazi u nezavidnoj poziciji: s jedne strane, računa na podršku saveznika i ulaže sve napore da sačuva živote svojih boraca, a s druge, suočava se s neprijateljem koji ljudski život tretira kao potrošnu robu i koristi brojčanu nadmoć za potiskivanje ukrajinske linije fronta.
Na temelju dosadašnjih kretanja i analiza, ukazuje se mogućnost da će ruske snage nastaviti s teritorijalnim osvajanjima, posebno ukoliko ne dođe do značajnog pojačanja vojne pomoći Ukrajini ili promjene strategije na Zapadu. Ključno pitanje koje ostaje otvoreno jeste: može li Ukrajina uz trenutne resurse i podršku spriječiti daljnji gubitak teritorije?
Zaključno, izvještaj njemačkog lista Bild baca svjetlo na sve dramatičniju situaciju na istoku Ukrajine, upozoravajući evropsku javnost da trenutni tok rata ide u korist Moskve. Ova realnost ne ostavlja prostora za iluzije: bez odlučnijeg i bržeg odgovora Zapada, Ukrajina bi se mogla suočiti s još težim gubicima do kraja godine.
