Japan se nalazi pred važnim parlamentarnim izborima za Gornji dom, koji će se održati 20. jula 2025. godine, u vrijeme kada zemlja prolazi kroz brojne političke, ekonomske i društvene izazove. Iako se naizgled radi o rutinskoj obnovi polovine mandata, ovi izbori imaju daleko značajniji potencijal — oni bi mogli drastično promijeniti političku scenu Japana i utjecati na njegovu ulogu u globalnim odnosima. Gornji dom japanskog parlamenta, iako manje moćan od Donjeg doma, ima važnu zakonodavnu ulogu, naročito u prihvatanju zakona i budžeta, što čini ove izbore ključnim za budućnost zemlje.
Trenutno vladajuća koalicija Liberalno-demokratske stranke (LDP) i stranke Komeito nema većinu u Donjem domu, pa izbori za Gornji dom predstavljaju svojevrsni politički test. Ako LDP zadrži kontrolu, očekuje se nastavak dosadašnjih politika koje karakterišu stabilnost ali i stagnacija u reformama. Premijer Shigeru Ishiba mogao bi pokušati uvoditi određene promjene, poput ustavnih reformi i pooštravanja sigurnosnih mjera, ali bez naglih pomaka. S druge strane, gubitak većine u Gornjem domu otvorio bi prostor za koalicije opozicionih stranaka, što bi potencijalno dovelo do političke nestabilnosti i otežalo donošenje odluka.
Ovi izbori predstavljaju i širi izazov za Japan, jer reflektiraju kako se zemlja nosi s brojnim unutrašnjim problemima, kao što su:
-
Demografski pad stanovništva
-
Politika useljavanja
-
Rodna ravnopravnost
-
Status i prava mladih radnika
Ove teme nisu samo nacionalni izazovi, već i pokazatelji kako Japan želi da ga svijet vidi — kao zemlju sposobnu za prilagodbu i modernizaciju.
Japanska sposobnost prilagođavanja “novoj normalnosti” smatra se ključnim za njegovu meku moć, odnosno utjecaj kroz kulturu, tehnologiju i diplomatiju. Ishiba, bivši ministar odbrane, preuzeo je premijersku funkciju krajem 2024. nakon što je njegov prethodnik Fumio Kishida odstupio zbog skandala vezanih za neprijavljene prihode moćnih LDP frakcija. Ishiba je naslijedio zadatak da konsolidira stranku i povrati povjerenje javnosti, no do sada u tome nije potpuno uspio. Prema anketama, njegova podrška varira oko 39%, dok 92% velikih japanskih kompanija smatra da nije dorastao ekonomskim i društvenim izazovima.
Poseban problem predstavlja i rast cijena osnovnih namirnica, naročito hrane — primjerice, cijena riže porasla je za gotovo 90% u godinu dana. Vlada je reagirala jednokratnim subvencijama i smanjenjem poreza, ali većina građana sumnja u stvarni efekat ovih mjera. Takođe, važno je napomenuti složeni izborni sistem za Gornji dom:
-
Ukupno se bira 124 zastupnika svakih šest godina (obnavlja se polovica mandata)
-
Od toga, 74 mjesta se osvajaju u većinskim izbornim jedinicama (prefekturama ili grupama njih)
-
Preostalih 50 mjesta dodjeljuje se proporcionalno na nacionalnoj listi
-
Birači daju dva glasa: jedan za kandidata u svojoj prefekturi, drugi za kandidata ili stranku na nacionalnoj listi
Zanimljivo je da su 32 izborna okruga jednočlana, što znači da je svaki glas tamo izrazito važan. Stranke često pokušavaju postići dogovore o nenapadanju kako ne bi razbijale opozicione glasove, no ove godine takvih sporazuma ima manje, što bi moglo koristiti LDP-u. Takođe, na nacionalnim listama kandidati se bore za pozicije koristeći preferencijske glasove, što može izazvati unutrašnje tenzije u strankama.
Sistem izbora čini japanske izbore izuzetno nepredvidivim — moguće je da neka stranka ima dobar nacionalni rejting, ali gubi u ključnim okruzima. Ako opozicija osvoji dodatnih deset jednočlanih okruga i poveća podršku na listi, može doći do promjene većine i velikog političkog zaokreta.
Na političkoj sceni 2025. godine ističu se tri glavna aktera:
-
LDP — tradicionalno najjača i najorganizovanija stranka, no trenutno slabi zbog unutrašnjih skandala i niske popularnosti premijera Ishibe.
-
Japanska inovacijska stranka (Ishin no Kai) — rastuća snaga s urbanim nacionalizmom i ekonomskim liberalizmom, privlači srednju klasu i mlade profesionalce.
-
Ustavnodemokratska stranka Japana (CDP) — lijevi centar, fokusiran na socijalne teme, ali sa slabijom komunikacijom i nejasnim porukama.
Značajnu ulogu ima i Komeito, budistička stranka i tradicionalni partner LDP-a, koja iako slabi, ostaje važan saveznik zahvaljujući discipliniranom biračkom tijelu.
Ključne teme kampanje su:
-
Ekonomska kriza (inflacija, rast cijena hrane, stagnacija plata)
-
Sigurnosni izazovi (reforma ustavnog člana 9 i povećanje vojne prisutnosti)
-
Ustavne reforme
-
Društvene promjene koje će oblikovati novu normalnost (demografski problemi, useljenička politika, digitalizacija, rad na daljinu)
Premijer Ishiba zagovara jačanje vojske i sigurnosnih kapaciteta, posebno u svjetlu jačanja kineske vojne moći i prijetnji iz Sjeverne Koreje. No, ova tema izaziva podjele u društvu, koje se dijeli između tradicionalnih pacifističkih vrijednosti i novih sigurnosnih realnosti.
Demografska kriza, sa jednim od najstarijih stanovništava na svijetu i niskom stopom nataliteta, prisiljava Japan na promjenu useljeničke politike, što je do nedavno bilo nezamislivo. Takođe, promjene u načinu rada i povećana digitalizacija dio su nove realnosti s kojom se zemlja mora suočiti.
Na kraju, ovi izbori nisu samo politička borba za mandate, već ključni moment u definiranju budućeg pravca Japana — kako na domaćem planu, tako i na međunarodnoj sceni. Ishod će odrediti ne samo političku stabilnost i sposobnost donošenja odluka, već i kako će se Japan nositi s izazovima novog doba. Ulog je visok, a rezultat može oblikovati japansku politiku i društvo za cijelo desetljeće koje dolazi.
