Formiranje Zajedničkog Političkog Bloka u Bosni i Hercegovini
U posljednje vrijeme, politička scena u Bosni i Hercegovini svjedoči značajnim promjenama, posebno unutar hrvatskih političkih stranaka. Na sastanku koji je održan u zgradi Parlamentarne skupštine BiH u Sarajevu, predstavnici pet političkih stranaka – HDZ 1990, HRS, HNP, HSS i HDS – razgovarali su o mogućnostima formiranja zajedničkog političkog bloka. Ovaj dogovor ima za cilj zajednički nastup na predstojećim općim izborima, koji će se održati na svim nivoima vlasti, uključujući Predsjedništvo BiH, Parlamentarnu skupštinu BiH, te vlasti Federacije BiH i Republike Srpske.
Tokom sastanka, formirane su radne grupe koje će se u narednih 30 dana fokusirati na usklađivanje programske platforme i pripremu konačnog koalicionog sporazuma. Ovaj korak je značajan jer predstavlja pokušaj okupljanja različitih političkih opcija koje se protive dominantnoj platformi HDZ-a BiH, koja već duže vrijeme drži ključne pozicije unutar hrvatske zajednice u BiH. S obzirom na sve veće nezadovoljstvo građana i kritike prema trenutnim vlastima, formiranje ovog bloka može značiti šansu za nove ideje i pristupe, koji bi mogli privući birače koji su umorni od ustaljenih obrazaca političkog ponašanja.
Povod za Formiranje ‘Petorke’
Politički savez pet stranaka, poznat kao ‘Petorka’, zamišljen je kao alternativa postojećoj vlasti koju predvodi HDZ BiH. Ilija Cvitanović, predsjednik HDZ-a 1990, naglasio je da je formiranje ovog bloka odgovor na dosadašnje pogrešne politike koje vodi HDZ BiH. “Ovih pet stranaka smatraju da su vrijeme i okolnosti stvorene za promjene”, dodao je Cvitanović, ističući da će u narednom periodu biti pripremljen zajednički dokument koji će služiti kao osnova za buduću suradnju. Ova izjava oslikava osjećaj mnogih političara koji smatraju da trenutni sistem ne odgovara potrebama građana, a dodatno podržava tezu o sve većem razočarenju unutar biračkog tijela prema tradicionalnim strankama.
Reakcija HDZ-a BiH
Nakon ovog sastanka, predsjednik HDZ-a BiH, Dragan Čović, pokušao je ostati smiren i zadržati neutralan ton. Njegova izjava “Sretan put” može se tumačiti kao prikrivena nervoza zbog formiranja nove političke grupacije koja bi mogla oslabiti njegovu dominaciju. Čović je dodao da razumije političke ambicije drugih stranaka, ali da će učiniti sve što je u njegovoj moći da politika koju vodi ostane snažno podržana od strane hrvatskog naroda u BiH. Njegov cilj ostaje da bude uključen u donošenje ključnih odluka, što dodatno ukazuje na njegovu svijest o izazovima koji ga čekaju. Ovakva reakcija može sugerisati i na unutrašnje nesuglasice unutar HDZ-a BiH, koje bi mogle dodatno oslabiti stranku ukoliko se ne adresiraju na vrijeme.
Utjecaj na Političku Scenu
Informacije koje dolaze iz krugova bliskih HDZ-u BiH ukazuju na to da formiranje ‘Petorke’ izaziva neizvjesnost unutar stranke. Mnogi članovi stranke smatraju da bi zajednički nastup ove grupacije mogao ozbiljno ugroziti Čovićevu poziciju, posebno u Hercegovini gdje je podrška HDZ-u tradicionalno jaka.
U HDZ-u 1990 i njihovim partnerima, smatraju da je ovo prilika da se oslobode utjecaja HDZ-a BiH i privuku birače koji su nezadovoljni trenutnom politikom.
Osim toga, postoje i strahovi da bi takvo razjedinjavanje moglo dovesti do fragmentacije hrvatskog političkog biračkog tijela, što bi moglo rezultirati slabijom pregovaračkom pozicijom na višim nivoima vlasti.
Što Donosi Budućnost?
Čović je ranije najavio da se neće kandidovati za člana Predsjedništva BiH, ali izvori bliski stranci sugeriraju da ta odluka još nije konačna.
Ovaj mogući potez može značajno uticati na odluku Zlatka Miletića, koji je izjavio da će svoju kandidaturu razmatrati tek nakon što sazna koga će HDZ BiH zvanično istaknuti.
Ovakve političke igre i strategije ukazuju na sve veću napetost unutar hrvatske političke scene, koja bi mogla dovesti do značajnih promjena u predstojećim izborima.
Osim toga, pitanje kandidature može otvoriti i dodatne diskusije unutar stranke o tome tko će biti novi vođa i kakvu će politiku voditi u budućnosti, što dodatno komplikuje situaciju na terenu.
U kontekstu svih ovih promjena, od ključne je važnosti pratiti razvoj situacije i potencijalne koalicijske sporazume. Kako se bliže opći izbori, očekuje se da će politička borba postati intenzivnija, a pitanja koja se tiču hrvatske zajednice u BiH sve više dolaziti u fokus. U tom smislu, ‘Petorka’ se može posmatrati kao izazov za trenutnu vlast i priliku za refleksiju o budućnosti hrvatske politike u BiH. Ukoliko ‘Petorka’ uspije uspostaviti čvrstu i koherentnu platformu, postoji mogućnost da se ne samo da osvoji značajan dio glasova, već i da se promijeni cijela dinamika političkog života u zemlji. Ovaj proces može otvoriti vrata novim idejama i reformama koje su dugotrajno potrebne bosanskohercegovačkom društvu.
