Ekonomija FBiH: Izazovi i mogućnosti u izazovnim vremenima
Premijer Federacije Bosne i Hercegovine, Nermin Nikšić, nedavno je imao priliku da se obrati javnosti putem intervjua na TVSA, gdje je raspravljao o ključnim ekonomskim pitanjima koja se tiču života građana FBiH. Ove teme su posebno važne s obzirom na trenutnu ekonomsku situaciju u zemlji, koja je pogođena mnogim izazovima, uključujući postpandemijsku krizu i inflaciju. Njegovi stavovi o minimalnoj plati, ekonomskoj politici Vlade FBiH, i planiranim izmjenama Zakona o penzijskom i invalidskom osiguranju, izazvali su značajnu pažnju i raspravu u društvu. U nastavku ćemo se detaljnije osvrnuti na ključne aspekte ove ekonomske debate i kako ona utječe na svakodnevni život građana.
Minimalna plata: Realnost ili utopija?
Jedna od najvažnijih tema o kojoj je razgovarao premijer Nikšić jeste minimalna plata. On je istakao da su zahtjevi sindikata za povećanjem minimalne plate na 1.200 do 1.600 KM trenutno nerealni, s obzirom na ekonomske okolnosti koje vladaju u zemlji. Prema njegovim riječima, iako vlada podržava poboljšanje primanja radnika, važno je da se ekonomska realnost sagleda u cijelosti. Podsjetio je da je prošle godine donesena odluka o povećanju minimalne plate sa 619 na 1.000 KM, što je opisao kao „šok terapiju“ koja je bila potrebna zbog neuspješnih pregovora sa socijalnim partnerima.
Nakon ovog drastičnog povećanja, mnogi poslodavci su strahovali od moguće katastrofe u poslovanju, predviđajući masovna otpuštanja i zatvaranje firmi. Međutim, kako ističe Nikšić, ti strahovi se nisu obistinili. Naprotiv, mnogi poslodavci sada priznaju da je odluka o povećanju minimalne plate bila ispravna. Ovaj pozitivan ishod dodatno je potkrijepljen činjenicom da je Vlada tokom ove godine isplatila više od 100 miliona KM poticaja privrednicima, čime je pomogla stabilizaciju poslovanja i ublažila eventualne negativne efekte. Ova situacija ukazuje na to da se može ostvariti balans između potreba radnika i realnosti poslovanja, iako izazovi ostaju prisutni.
Planovi za budućnost: Kako dalje sa minimalnom platom?
Govoreći o budućem povećanju minimalne plate, Nikšić je naglasio da se ne planira ponavljanje istog „šok modela“ iz prošlosti. Umjesto toga, predložena su određena pravila koja bi se trebala primjenjivati prilikom usklađivanja plata.
Ova pravila uzimaju u obzir statističke i ekonomske parametre, kao što su inflacija i rast bruto domaćeg proizvoda (BDP), što znači da finalni iznos povećanja neće zavisiti od političke volje, već od realnih ekonomskih pokazatelja.
To bi moglo značiti povećanje od 20, 30, 50 ili čak 100 KM, ali ključ je u tome da se sve mora raditi odgovorno kako bi se izbjegle negativne posljedice po gospodarstvo.
Ovakav pristup mogao bi također omogućiti bolju predvidljivost za poslodavce, što bi ih moglo ohrabriti da planiraju dugoročno, umjesto da se suočavaju sa nepredvidivim i iznenadnim promjenama. Uvođenje jasnih kriterija za povećanje minimalne plate moglo bi takođe smanjiti tenzije između sindikata i poslodavaca, omogućavajući im da se fokusiraju na zajedničke ciljeve – ekonomski rast i održavanje radnih mjesta.
Penzije: Izazovi i reforme
Pored problema s minimalnom platom, premijer Nikšić se osvrnuo i na situaciju sa penzionerima, koji se često smatraju jednom od najugroženijih kategorija u društvu. On je potvrdio da će izmjene Zakona o penzijskom i invalidskom osiguranju biti upućene u parlamentarnu proceduru do kraja godine.
Ova reforma je neophodna zbog zabrinjavajućeg odnosa između zaposlenih i penzionera, gdje na 1,2 radnika dolazi jedan penzioner, što ukazuje na ozbiljne demografske i ekonomske izazove s kojima se zemlja suočava.
Premijer je također naglasio da nije odgovorno obećavati drastična povećanja penzija, poput njihovog udvostručenja, ako država to ne može trajno ispuniti. Njegova izjava da je redovnost isplate penzija prioritet naglašava važnost održavanja stabilnosti i povjerenja među građanima. Također, ukazao je na to da nije ispravno linearno povećavati penzije svima u istom procentu, naglašavajući da različite kategorije penzionera imaju različite potrebe, posebno u kontekstu raznih socijalnih i ekonomskih faktora.
Posvećenost fiskalnoj stabilnosti i poboljšanju životnog standarda
Na kraju, premijer Nikšić je poručio da Vlada FBiH ostaje posvećena fiskalnoj stabilnosti, ali i poboljšanju životnog standarda svih građana. Ipak, naglašava da sve odluke moraju biti zasnovane na ekonomskoj realnosti i da ne smiju biti rezultat populizma.
Ova posvećenost odgovornom vođenju ekonomskih politika je ključna za održavanje stabilnosti i povjerenja u vladu. On je uvjeren da će javnost biti pravovremeno informisana o svim budućim koracima, što je ključno za izgradnju dobrih odnosa između vlasti i građana.
Pored toga, premijer je naglasio važnost transparentnosti u vođenju ekonomskih politika. Transparentnost ne samo da gradi povjerenje među građanima, već i ohrabruje investitore da ulažu u FBiH, što može dovesti do stvaranja novih radnih mjesta i rasta gospodarstva.
U tim izazovnim vremenima, od esencijalne je važnosti da se građanima pruže jasne informacije o tome kako se donose odluke koje direktno utiču na njihov život.
U konačnici, suočavanje sa ekonomskim izazovima zahtijeva zajednički pristup svih društvenih aktera, uključujući vladu, poslodavce, sindikate i građane. Samo kroz dijalog i saradnju može se doći do održivih rješenja koja će osigurati bolju budućnost za sve.
Ova kriza može predstavljati priliku za preispitivanje postojećih ekonomskih modela i razvoj novih strategija koje će omogućiti dalji rast i razvoj FBiH.
