Predsjedništvo BiH o odlaganju radioaktivnog otpada u Hrvatskoj
Na svojoj 27. redovnoj sjednici, Predsjedništvo Bosne i Hercegovine postiglo je jednoglasne zaključke o ključnim pitanjima koja se tiču zaštite interesa države i građana. Ova sjednica, koja se održala u kontekstu sve veće zabrinutosti o ekološkim pitanjima u regiji, posebno se fokusirala na informaciju o namjeri Republike Hrvatske da radioaktivni otpad i istrošeno nuklearno gorivo odlaže na lokalitetu Trgovska gora, smještenom blizu granice s Bosnom i Hercegovinom. Ova tema izaziva veliku zabrinutost među institucijama i građanima, posebno onima koji žive u pograničnim područjima, zbog potencijalnih dugoročnih posljedica po zdravlje ljudi i okoliš.
Posebno je istaknuto da se radi o pitanju koje nadilazi granice pojedinih država, te se stoga mora razmatrati u međunarodnom kontekstu. Trgovska gora, kao predloženi lokalitet za odlaganje, nalazi se u blizini naselja i prirodnih resursa koji su ključni za život lokalnog stanovništva. Tokom sjednice, Predsjedništvo je izrazilo zabrinutost da bi odlaganje radioaktivnog otpada moglo imati ozbiljne posljedice, uključujući zagađenje vode, tla i zraka, što bi moglo ugroziti zdravlje hiljada građana na obje strane granice.
Uzimajući u obzir ove aspekte, Predsjedništvo je primilo na znanje Nacrt strategije za zaštitu pravnog interesa Bosne i Hercegovine, koji se odnosi na planirano odlaganje radioaktivnog otpada na Trgovskoj gori. Ovaj dokument, koji je izradio Pravni tim po nalogu Vijeća ministara BiH, ocijenjen je kao izuzetno važan. On predstavlja osnovu za jedinstveno i koordinirano djelovanje svih nivoa vlasti u zemlji, s ciljem očuvanja zdravlja građana i zaštite okoliša. Ovaj nacrt strategije predviđa i angažman stručnjaka iz raznih oblasti, uključujući ekologe, pravnike i zdravstvene radnike, kako bi se provela temeljita analiza rizika.
Jedan od ključnih zahtjeva Predsjedništva bio je da Vijeće ministara BiH hitno razmotri i usvoji ovu strategiju. Pored toga, nadležne institucije su zadužene da aktiviraju sve mehanizme predviđene relevantnim međunarodnim konvencijama, kako bi se osigurala pravna i diplomatska zaštita državnih interesa Bosne i Hercegovine. U tom smislu, posebno je naglašena važnost dosljedne primjene Espoo konvencije o procjeni utjecaja na okoliš u prekograničnom kontekstu, kao i Aarhuške konvencije koja garantuje pravo javnosti na pristup informacijama i sudjelovanje u donošenju odluka u vezi s pitanjima zaštite okoliša. Ove konvencije pružaju osnovu za aktivno uključivanje građana u procese donošenja odluka koji se tiču njihove budućnosti.
Osim toga, Predsjedništvo je donijelo odluke o zaduženjima za ključna ministarstva. Ministarstvo vanjske trgovine i ekonomskih odnosa BiH je obavezano da, u saradnji s entitetima, kantonima i lokalnim zajednicama, izradi stručne analize o mogućim ekološkim, zdravstvenim i socio-ekonomskim posljedicama projekta Trgovska gora. Ova analiza će se temeljiti na podacima iz različitih izvora, uključujući studije o utjecaju sličnih projekata u svijetu, kako bi se oblikovala jasna slika o rizicima i potencijalnim rješenjima. Očekuje se da će rezultati ove analize biti dostupni javnosti kako bi se osigurala transparentnost i povjerenje građana.
Ministarstvo vanjskih poslova BiH je također zaduženo da informira međunarodne institucije, diplomatske partnere i širu javnost o potencijalnim rizicima koji proizlaze iz ovog projekta. U tom kontekstu, Predsjedništvo je pozvalo Pravobranilaštvo Bosne i Hercegovine da se aktivno uključi u praćenje slučaja, te razmotri mogućnost pokretanja međunarodnog spora ili arbitraže protiv Republike Hrvatske, ukoliko se procijeni da su interesi Bosne i Hercegovine ugroženi. Aktivnosti pravobranilaštva mogu uključivati i angažman međunarodnih pravnih stručnjaka koji imaju iskustva u sličnim slučajevima, kako bi se osiguralo da se pravni interesi Bosne i Hercegovine u potpunosti zaštite.
U zaključcima sjednice naglašeno je da Bosna i Hercegovina mora iskoristiti sva raspoloživa pravna, diplomatska i institucionalna sredstva kako bi spriječila potencijalne dugoročne i nepovratne posljedice po zdravlje ljudi i prirodno okruženje. Također, važnost aktivne uloge Parlamentarne skupštine BiH u ovom procesu nije mogla biti manje istaknuta. Njihova saradnja i podrška su ključni za osiguranje jedinstvenog državnog odgovora na ovakve prijetnje. Aktivnosti koje uključuju javne rasprave i konsultacije s nevladinim organizacijama mogu dodatno ojačati legitimitet i podršku ovim naporima.
Na istoj sjednici, Predsjedništvo je donijelo i niz drugih odluka koje se tiču važnih aspekata razvoja zemlje. Uključujući učlanjenje BiH u Globalni forum o cyber ekspertizi, kao i saglasnost za pristupanje Regionalnom centru za cyber kapacitete u Podgorici. Ove odluke su značajne ne samo za jačanje sigurnosti digitalne infrastrukture BiH, već i za promociju međunarodne saradnje u borbi protiv cyber prijetnji. Ove odluke uključuju i finansijske aranžmane s Evropskom investicijskom bankom za infrastrukturne projekte, kao i dogovore o međunarodnim sporazumima iz oblasti saobraćaja, trgovine, pravosuđa i digitalizacije. Ovaj sveobuhvatan pristup ukazuje na to da Bosna i Hercegovina prepoznaje važnost zaštite svojih interesa na više frontova, osiguravajući održiv razvoj i sigurniju budućnost za sve njene građane.
