U posljednje vrijeme, mnogi su zabrinuti zbog najava o mogućem polarnom vrtlogu i njegovom utjecaju na klimatske prilike u Europi. Poznati bosanskohercegovački meteorolog Nedim Sladić pokušao je smiriti javnost i pružiti jednostavno objašnjenje zašto ne bi trebalo biti prevelike zabrinutosti. U nastavku ćemo detaljno objasniti njegovo viđenje, koristeći se drugačijim stilom i pridržavajući se uputa.
Polarnih vrtloga i njihovih efekata često se sjetimo početkom jeseni. Na otprilike 30 kilometara iznad površine Zemlje, formira se polarni vrtlog, poznat i kao polarna ciklona. Ovaj vrtlog je karakteriziran prisustvom vrlo hladnog zraka. Razlog za njegov nastanak leži u smanjenju ugla Sunčevih zraka koje dolaze do Zemljine površine, što rezultira manjim zagrijavanjem na polarima. Taj fenomen je najizraženiji početkom godine, kada polarni krajevi ostaju u potpunom mraku.
Ključni faktor za nastanak i jačanje polarnog vrtloga je temperaturna razlika između tropskih i van-tropskih područja. Ova razlika dovodi do jačanja vrtloga i dodatnog hlađenja stratosfere, sloja atmosfere koji se nalazi iznad 10 kilometara nadmorske visine. Oko vrtloga se formira snažna mlazna struja koja djeluje kao barijera, ne dopuštajući hladnom zraku da se spusti u niže slojeve atmosfere. Time se sprječava dolazak ekstremno niskih temperatura u naseljena područja, čime bi mogle nastati ozbiljne posljedice po ljude.
U ovom procesu mlazna struja igra ključnu ulogu jer, kao što Sladić slikovito opisuje, vrtlog funkcioniše poput hobotnice sa uvučenim pipcima. Kompaktan i stabilan polarni vrtlog onemogućava da se hladniji zrak proširi na niže slojeve, što znači da se velika područja Europe mogu zaštititi od ekstremnih hladnoća. Kada su pipci “uvučeni”, mlazna struja ostaje stabilna i nema većih oscilacija koje bi dovele do naglih promjena u temperaturi.
Međutim, promjene u atmosferi mogu narušiti stabilnost ovog sistema. Kada dođe do transporta toplijeg zraka iz troposfere prema višim slojevima, može doći do ometanja polarnog vrtloga. To može dovesti do njegovog slabljenja, zbog čega hobotnica, koristeći se Sladićevom analogijom, “opruži svoj pipak” i pošalje manju količinu hladnijeg zraka prema jugu. Ovakve situacije su najčešće kako se približavamo ranom proljeću. Tada Sunčev ugao postaje sve veći, dani postaju duži, a temperaturna razlika između tropskih i polarnih područja se smanjuje.
Za jednostavnije razumijevanje, Sladić koristi primjer tegle sa zrakom. Zamislimo teglu unutar koje se nalazi zrak pod pritiskom, a poklopac te tegle predstavlja mlaznu struju. Mlazna struja, kao poklopac, zadržava kompresirani zrak unutar tegle. No, povremeno, usljed utjecaja vanjskih faktora, taj “poklopac” može popustiti, dopuštajući da se manja količina hladnijeg zraka iz stratosfere spusti u troposferu. Ipak, važno je naglasiti da ovo popuštanje ne znači automatski da će hladni zrak preplaviti naše krajeve.
Zaključak je jasan: iako disintegracija polarnog vrtloga može dovesti do privremenih promjena u atmosferi, ona nije nužno znak da će hladniji zrak stići do naših područja. Naime, sama pojava polarnog vrtloga ne garantuje ekstremne zime u Europi. Stabilna mlazna struja igra važnu ulogu u očuvanju relativno blagih temperatura, a promjene koje se događaju na višim visinama ne moraju nužno rezultirati dramatičnim promjenama za nas.
Sladićev osvrt služi kao podsjetnik da medijske senzacije često mogu izazvati nepotrebnu paniku. Razumijevanje prirodnih fenomena poput polarnog vrtloga može nam pomoći da ostanemo smireni i informirani. Iako je ova pojava složena i vezana za brojne faktore u atmosferi, većina nas neće direktno osjetiti njene efekte. Evropska klima, zahvaljujući specifičnim meteorološkim faktorima, često ostaje stabilnija nego što se može očekivati iz senzacionalističkih naslova.
Na kraju, poruka je jasna: nema potrebe za panikom zbog polarnog vrtloga. Ovaj fenomen je sastavni dio prirodnih ciklusa koji se ponavljaju svake godine, a klimatski sistemi na višim visinama često ostaju izvan dosega svakodnevnih meteoroloških promjena. Time se nastoji zadržati balans u prirodi, bez obzira na povremene promjene koje se događaju u atmosferi.
Hvala Vam na čitanju!