Rat u Gazi, koji traje već gotovo dvije godine, postao je najduži i najintenzivniji sukob u istoriji Izraela, nadmašivši čak i ratove iz 1948. i 1973. godine. Dok svijet sa tugom posmatra razaranja i veliki broj žrtava, sve je jasnije da je izraelski premijer Benjamin Netanyahu svjesno odbijao prilike za prekid vatre, s ciljem da sačuva svoju političku moć i izbjegne pravosudni progon. Ova strategija, prema izvještaju New York Timesa, rezultirala je produženjem najkrvavijeg sukoba u modernoj istoriji Izraela, koji je donio ogromne ljudske i materijalne gubitke.
U aprilu 2024. godine, Netanyahu je bio spreman da postigne dogovor sa Hamasom o šestosedmičnom prekidu vatre. Ovaj plan je predviđao oslobađanje više od 30 talaca i otvaranje prostora za trajni mir i pregovore o dugoročnom rješenju. Takođe, prekid vatre imao je i značajnu političku dimenziju jer bi omogućio tajne mirovne pregovore sa Saudijskom Arabijom — istorijski sporazum koji bi normalizovao odnose između dvije zemlje i ojačao Netanyahuov politički ugled.
Međutim, usprkos svemu tome, plan je odbačen zbog unutrašnjih političkih pritisaka. Vlada je zavisila od podrške krajnje desničarskih ministara poput Bezalela Smotricha i Itamara Ben-Gvira, koji su se žestoko protivili bilo kakvom primirju, čak su zagovarali ponovno naseljavanje Gaze. Smotrich je tokom kabinetskog sastanka jasno upozorio: “Ako se takav sporazum prihvati, vlada više neće postojati.” Ova prijetnja dovela je do toga da Netanyahu naredi savjetnicima da ne predstavljaju pomenuti plan, svjesno odlučivši da se odrekne prilike za mir kako bi sačuvao vlast i izbjegao prijevremene izbore.
Ta odluka nije bila samo politički manevar — ona je duboko uticala na život miliona ljudi. Do jula 2025., rat je postao najduži visokointenzivni sukob u historiji Izraela, sa procjenama da je ubijeno najmanje 55.000 ljudi, uključujući skoro 10.000 djece mlađe od 11 godina. Gaza je skoro potpuno uništena, a oko dva miliona ljudi živi u uslovima stalnih vojnih napada i razaranja.
Ova situacija je donijela ozbiljne političke posljedice, kako na domaćem, tako i na međunarodnom planu. Izraelova reputacija je znatno narušena; dok su mnoge zemlje u početku podržavale izraelski odgovor na napad Hamasa u oktobru 2023., podrška je s vremenom oslabjela. Međunarodni sud pravde sada razmatra optužbe da je Izrael počinio genocid, što dodatno komplikuje položaj te zemlje na globalnoj sceni.
U Sjedinjenim Američkim Državama, nesposobnost predsjednika Joea Bidena da zaustavi sukob izazvala je duboke podjele unutar Demokratske stranke, te je doprinijela političkom jačanju Donalda Trumpa. Unutar Izraela, rat je produbio društvene podjele i doveo u pitanje legitimitet Netanyahuovog liderstva. Iako je Netanyahu uspio privremeno ojačati svoju poziciju nakon izraelsko-iranskog sukoba u junu 2025., smatra se da će konačna politička cijena njegovog vođenja rata tek biti izražena.
U nastavku sukoba, izraelska vojska je proširila svoju vojnu operaciju na područja Libana, Sirije i Irana, što je dodatno destabilizovalo regiju. Mnogi Izraelci smatraju da je Hamas, odbijajući da se preda, odgovoran za produženje rata. S druge strane, postoje glasovi koji tvrde da je Izrael mogao ranije postići prekid vatre, ali da je Netanyahu namjerno sprječavao takav ishod iz političkih razloga.
Nakon napada Hamasa 7. oktobra 2023., u kojem je ubijeno oko 1.200 ljudi i otečeno 250 talaca, mnogi su očekivali da će Netanyahuova politička karijera biti završena. Suprotno tome, on je uspio iskoristiti sukob da konsoliduje vlast i uprkos optužbama za korupciju i rastućem nezadovoljstvu u zemlji, njegova pozicija ostaje snažna. Prema trenutnim procjenama, Netanyahu ima realne šanse da ostane na vlasti do izbora 2026. godine, pa čak i da pobijedi.
Tokom ovog dugotrajnog sukoba, Netanyahu je neprekidno odgađao planove za prekid vatre, nastojeći da sačuva podršku desničarskih saveznika i time osigura političku stabilnost. Ova strategija dovela je do toga da Izrael, iako je u nekim segmentima vojno jači nego ikada, bude i manje siguran u širem smislu. Naime, država je trenutno suočena sa najvećim izazovima u međunarodnom smislu, uključujući:
-
Narušenu reputaciju na globalnoj sceni
-
Razmatranje pred Međunarodnim sudom pravde za potencijalne ratne zločine i genocid
-
Produbljene društvene podjele unutar zemlje
Netanyahu sada stoji pred istorijskim sudom. Iako je njegova navodna pobjeda nad Iranom donijela privremeni politički predah, njegovi postupci u Gazi mogu trajno obeležiti njegovo nasleđe. Bez obzira na to kada i kako sukob bude okončan, Gaza je razorena, hiljade nevinih ljudi su izgubile živote, a patnje palestinskog naroda se nastavljaju. Dok je Netanyahu balansirao ovom krizom kako bi zadržao vlast, njegova sposobnost da to učini mogla bi skupo koštati Izrael, kako moralno, tako i politički i strateški.
Ova kompleksna situacija jasno pokazuje koliko politički interesi mogu uticati na odluke koje imaju dalekosežne posledice za region i ceo svet.
