U ozračju rastućih geopolitičkih napetosti i sigurnosnih prijetnji, lideri NATO saveza okupili su se u Haagu kako bi potvrdili novu, ambicioznu obrambenu strategiju koja će oblikovati euroatlantsku sigurnost u narednim godinama. Glavna poruka koja je proizašla iz završne deklaracije ovog susreta jasno naglašava – Savez ostaje jedinstven, odlučan i spreman ulagati u sigurnost svojih građana.
Jedna od ključnih odluka usvojenih na ovom samitu jeste obaveza svih 32 članice da će do 2035. godine godišnje izdvajati najmanje 5% svog bruto domaćeg proizvoda (BDP) za potrebe obrane i sigurnosti. Ova brojka nije odabrana slučajno – predstavlja sistemsku reakciju na kompleksne i dugoročne prijetnje koje potresaju današnji svijet, s posebnim fokusom na Rusiju, čija uloga u destabilizaciji euroatlantske sigurnosti postaje sve izraženija.
Deklaracija u sebi sadrži i druge važne elemente, među kojima je potvrda temeljne vrijednosti Saveza – kolektivne obrane prema članku 5. Washingtonskog ugovora. To znači da napad na bilo koju članicu NATO-a i dalje ostaje smatran napadom na sve, bez izuzetka.
U pogledu konkretne strukture financijskog ulaganja, deklaracija definira dvije osnovne kategorije u okviru dogovorenih 5% BDP-a:
-
Najmanje 3,5% BDP-a bit će usmjereno na osnovne obrambene potrebe u skladu s NATO definicijom. Tu spadaju ulaganja u oružane snage, borbenu spremnost, infrastrukturu, sposobnosti odvraćanja i druge ključne aspekte kolektivne odbrane.
-
Dodatnih do 1,5% BDP-a namijenjeno je za širu sigurnosnu pripremu, uključujući:
-
zaštitu kritične infrastrukture,
-
cyber obranu i mrežnu sigurnost,
-
civilnu otpornost i spremnost na krize,
-
podršku inovacijama i razvoju domaće obrambene industrije.
-
Važno je napomenuti da će se ravnoteža i dinamika ovih ulaganja revizirati 2029. godine, s ciljem prilagođavanja mogućim promjenama u globalnom sigurnosnom pejzažu.
U dokumentu je također izražena stalna podrška Ukrajini, čije se sigurnosno stanje smatra ključnim za stabilnost čitave euroatlantske regije. Iako nije direktno osudila Rusiju, deklaracija jasno ukazuje na “dugoročnu prijetnju koju Rusija predstavlja”, pozicionirajući ovu državu kao konstantan izazov za sigurnost NATO prostora. Time se zadržava diplomatski ton, ali se ujedno šalje snažna poruka o kontinuitetu u politici odvraćanja i vojne pripreme.
Zanimljivo je da će doprinosi koji članice Saveza daju za ukrajinsku odbranu i obrambenu industriju također biti uračunati u ukupne nacionalne vojne izdatke, čime se naglašava sinergija između pomoći Ukrajini i šire strategije obrane NATO teritorija.
Osim povećanja izdvajanja za odbranu, lideri Saveza pozvali su na ubrzano jačanje obrambene industrijske suradnje unutar transatlantskog prostora. To uključuje:
-
uklanjanje birokratskih prepreka u trgovini oružjem među saveznicima,
-
poticanje inovacija i tehnološkog razvoja u obrambenom sektoru,
-
unaprjeđenje partnerskih odnosa radi stvaranja otpornijeg sigurnosnog sistema.
U zaključku, lideri su izrazili zahvalnost Kraljevini Nizozemskoj na organizaciji samita i najavili naredna okupljanja – prvo u Turskoj 2026., a zatim i u Albaniji. Jasno je da NATO ulazi u novu fazu – fazu pojačanih ulaganja, strateške reorganizacije i širenja vojno-industrijskih kapaciteta u cilju suočavanja s izazovima koji dolaze ne samo s istoka Evrope, već i s globalne sigurnosne scene.
U vremenima kada je sigurnost sve manje zagarantovana, a prijetnje sve manje predvidive, jedinstven i snažan odgovor NATO saveznika postaje ključ opstanka kako regionalne stabilnosti, tako i očuvanja vrijednosti slobode i demokracije prenosi novi.ba
