Pitanje: Esselamu alejkum. Moja nana je umrla prije godinu dana. Bila je vjernica i pokrivena žena, ali je jedan Ramazan bila bolesna i nije mogla postiti. S obzirom na to da nije uspjela ispostiti taj Ramazan, željela bih znati da li sam dužna postiti umjesto nje ili da li to mogu učiniti? Hvala vam, Allah vas nagradio.
Odgovor: Alejkumusselam.
Prije nego što se može dati precizan odgovor, potrebno je razjasniti stanje u kojem se vaša nana nalazila nakon što je propustila post zbog bolesti. Postoje dva moguća scenarija, svaki sa svojim specifičnim vjerskim pravilima.
Prvi scenarij: Ako je vaša nana bila bolesna tokom Ramazana, a bolest se nastavila i nakon Ramazana, te je na kraju preselila na ahiret zbog te bolesti, onda je važno napomenuti da nije bila dužna napostiti propuštene dane. Budući da bolest nije omogućila da se naposti propušteni post, nije bila obavezna ni da nahrani siromahe za svaki dan koji nije mogla postiti. U ovom slučaju, ne postoji obaveza da vi ili neko drugi postite za nju, niti da u njeno ime nahranite siromahe. Ovaj scenarij odnosi se na situaciju kada osoba zbog bolesti nije mogla izvršiti svoju obavezu posta i na kraju je preminula prije nego što je imala priliku nadoknaditi propuštene dane.
Drugi scenarij: Ako je vaša nana bila bolesna tokom Ramazana, ali je kasnije ozdravila i bila u mogućnosti nadoknaditi propušteni post, ali to nije učinila, tada je situacija drugačija. U ovom slučaju, nakon njene smrti, ostala je dužna da naposti taj mjesec Ramazana. Što se tiče pitanja može li neko postiti za nju, islamski učenjaci imaju različite stavove.
Prvi stav: Prema nekim učenjacima, dozvoljeno je, a po nekima i preporučeno (mustehab) ili obavezno (vadžib), da neko od rodbine naposti za preminulu osobu tih trideset dana. Ovaj stav zastupaju imami Šafije, dio učenjaka unutar šafijskog i zahirijskog mezheba, te su ga podržali učenjaci poput Ibn Hadžera, Nevevija i Ibn Usejmina.
Drugi stav: Prema ovom stavu, za preminulu osobu se ne posti, osim ako se radi o zavjetnom postu. Za propuštene dane Ramazana, umjesto posta, potrebno je nahraniti siromaha za svaki propušteni dan. Ovaj stav se prenosi kao fetva od Aiše i Ibn Abbasa, radijallahu anhuma, i prihvaćen je u hanbelijskom mezhebu, te ga podržavaju učenjaci poput Lejsa, Ishaka i Ebu Ubejda.
Treći stav: Prema hanefijskom i malikijskom mezhebu, za umrlog se ne može napostiti niti post zavjeta, niti Ramazana, niti bilo koji drugi post.
U konačnici, najjači argumenti su na strani učenjaka koji podržavaju prvi stav, a Allah najbolje zna. U hadisu koji bilježe Buharija i Muslim, prenosi se od Aiše, radijallahu anha, da je Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem, rekao: “Ko umre, a ostao je dužan postiti, neka posti umjesto njega njegov rođak.” Ovaj hadis, zajedno s drugim sličnim hadisom koji bilježe Buharija i Muslim od Ibn Abbasa, potvrđuje da je dozvoljeno, pa čak i preporučeno, da se za preminulu osobu naposti propušteni post.
Ova dva hadisa jasno ukazuju na to da je sunet, ili najmanje preporučeno, da se naposti za preminulu osobu koja je ostala dužna post.
