Na obalama rijeke Une smjestila se Bosanska Otoka, poznata po svojim prirodnim ljepotama i tri džamije čiji alemi dodiruju nebo, a ezani ispunjavaju čaršiju ljepotom. Danas vam donosimo priču iz džemata Bešići u Bosanskoj Otoci i najstarijem mujezinu na području Cazinske krajine, koji i danas, sa bešićke džamije, poziva na namaz.
Mehmedova Priča: Život Posvećen Vjeri
Mehmed, sin Hasana i Fatime, rođen je 18. juna 1937. godine u Bosanskoj Otoci. U razgovoru za Preporod, Mehmed se prisjeća kako je u mekteb krenuo istovremeno kad i u osnovnu školu, odmah nakon Drugog svjetskog rata. Iako je potekao iz seoske porodice, školu i mekteb završio je s odličnim uspjehom. Mektepski dani bili su prekretnica u njegovom životu, odlučivši da će svoj život posvetiti vjeri i džamiji.
Zabrana Vjerske Pouke u Komunizmu
Mehmed s gorčinom priča o vremenima komunizma kada su mu zabranili mektepsku pouku, kao i ostalim vršnjacima. Međutim, njegova želja za usvajanjem vjerskog znanja bila je jača od sistema, pa je krišom organizovana mektepska nastava u Bosanskoj Otoci, kojoj je i on prisustvovao. U kratkom vremenu savladao je arapsko pismo i osnove učenja Kur’ana. Iako je komunistički režim zabranjivao vjerske obrede, vjera se i dalje prakticirala krišom širom naše domovine.
Početak Mujezinjenja i Vjerske Aktivnosti
Mehmed se prisjeća kako je prvi put započeo mujeziniti dnevne namaze 1945. godine. Bio je mujezin svim imamima koji su službovali u džematu Bešići, a najprije svome prvom efendiji, Sijamhodžić Ahmetu. Naučio ga je tadašnji mujezin bešićke džamije, Medo Suljić. Kasnije, oko 1950. godine, tadašnji efendija bešićke džamije, Mehmed Smajić, naučio ga je predvoditi i mujeziniti teravih-namaz.
Sjećanja na Druženje s Imamima
Rado se sjeća i imama iz sve tri otočke džamije s kojima se često družio. Posebno mu u sjećanju ostaju Redžić Muhamed iz džemata Voloder, Mešanović Ahmet iz džemata Otoka grad, te Malkoč Munib iz njegovog bešićkog džemata.
Teravih-Namaz Kradom u Privatnoj Kući
Mehmed nastavlja svoju priču prisjećajući se 1953. godine, kada je u svome rodnom selu Vrletnica, u kući svog djeda Bećira Bajrića, klanjao i predvodio teravih-namaz mještanima tog sela. Zbog daljine i sistemskog zabranjivanja ispoljavanja vjere, morali su na takav način organizovati džemat. Mehmed se, tada kao mladić, stavio na raspolaganje svom matičnom džematu i organizaciji vjerskog života.
Aktivnosti u Džematu Bešići Danas
Iako u 87. godini života, Mehmed je i danas mujezin bešićke džamije. Zbog starosti nije u mogućnosti uvijek prisustvovati dnevnim namazima, ali je mujezin na džumama i bajram namazima. Njegov “pečat” u većini džamija Krajine su prepoznatljivi drveni tespihi koje pravi iz zanimacije i vakufi ih u džamijama.
Mehmedov doprinos vjerskom životu i upornost u očuvanju vjerskih vrijednosti i tradicije kroz najteža vremena, inspiracija su i primjer svim generacijama koje dolaze.
pressmediabih
