Mirko Šarović, bivši lider Srpske demokratske stranke (SDS), nedavno je otvoreno govorio o svojim susretima sa Miloradom Dodikom, aktualnim predsjednikom Republike Srpske. U intervjuu, koji je bio prvi televizijski nastup nakon dužeg vremena, Šarović je detaljno ispričao razgovor s Dodikom nakon njegovog izlaska iz zatvora. Taj susret dogodio se u Lukavici, a Dodik mu je postavio pitanje koje se odnosilo na Šarovićevu odluku da se preda vlastima. Šarović je odgovorio da je smatrao da nije kriv, te da je predao jer ne bi mogao cijeli život biti bjegunac. Unatoč tome što je odležao godinu dana u zatvoru, smatra da je na kraju pravda prevladala.
Međutim, što je šokiralo Šarovića bio je Dodikov odgovor. On je, kako prenosi Šarović, rekao da bi u njegovoj situaciji podigao vojsku, policiju i sve druge snage, ali se nikad ne bi predao. Ovaj odgovor pokazuje duboke razlike u pristupu između njih dvojice. Dok Šarović smatra da je važno poštovati zakone i pravdu, Dodikova reakcija sugerira na sklonost korištenju sile kako bi se postigao politički cilj. Šarović je dodatno naglasio da je Dejtonski sporazum najbolji okvir za Srbe u BiH i da ga treba čuvati, smatrajući ga ključnim za očuvanje stabilnosti i budućnosti Republike Srpske.
U svom razgovoru, Šarović je kritizirao trenutnu situaciju u BiH, posebno ističući da je zemlja postala “leglo korupcije”, što je prema njegovim riječima, veliki problem za cijelu regiju. On je tvrdio da je korupcija u BiH dostigla razmjere koji je čine najgorim primjerom u Europi, navodeći da se “sve čerupa” i da to ima dalekosežne posljedice na funkcioniranje države. Šarović je također prokomentirao činjenicu da sankcije koje su protiv njega uvedene negativno utječu ne samo na njegovu osobnu situaciju, već i na cijeli entitet. Prema njegovim riječima, sankcije ozbiljno ometaju razvoj Republike Srpske, jer ometaju dolazak investicija, izgradnju i infrastrukturu.
Jedan od ključnih trenutaka u njegovom izlaganju bila je kritika Dodikovih politika, koje, prema Šaroviću, često izgledaju kao da se vode samo zbog osobnih interesa, a ne u cilju stvarnog napretka Republike Srpske. Šarović smatra da Dodik više puta započinje projekte i inicijative, da bi kasnije odustao od njih, a sve s ciljem da ostavi dojam da je on osoba koja bi trebala riješiti probleme, iako su njegovi postupci često kontradiktorni. Također je iznio kritike na račun Dodikove strategije, koja uključuje podizanje tenzija i izazivanje političkih nemira kako bi se stekao politički kapital.
Sankcije su također tema koja je Šaroviću veoma važna, jer je istaknuo da su one na njega imale ozbiljan utjecaj. Tokom osam godina koliko je bio pod sankcijama, smatra da su sankcije imale destruktivan učinak ne samo na njegovu karijeru, već i na cijelu Republiku Srpsku. On vjeruje da sankcije negativno utiču na ekonomski razvoj entiteta, što se odražava na investicije i infrastrukturu, a time i na svakodnevni život građana. Šarović smatra da sankcije nanose štetu, a njegov primjer je dokaz da one ne rješavaju osnovne političke probleme, nego samo pogoršavaju već postojeće.
Na kraju, Šarović je ukazao na to da trenutna situacija u BiH zahtijeva ozbiljne promjene, ali da se Dejtonski sporazum ne smije zanemariti. On vjeruje da je potrebno raditi na stabilizaciji i rješavanju problema kroz dijalog i poštovanje postojećih institucija, jer bi svaki pokušaj radikalnih promjena mogao dovesti do daljnje destabilizacije. Šarović je zaključio kako korupcija i nepoštivanje zakona ugrožavaju temeljne vrijednosti BiH, a napori za razdruživanje samo dodatno komplikuju situaciju.
Šarović je također upozorio da BiH ne smije postati još jedan slučaj u kojem se kroz političke manipulacije i korupciju podriva demokratski sistem, što bi moglo imati dugoročne negativne posljedice na sigurnost i stabilnost cijele regije. Smatra da je ključno da političke stranke i lideri prestanu sa stvaranjem podjela i krenu u izgradnju održivih rješenja koja bi pomogla da se BiH vrati na put ekonomskog i političkog prosperiteta. U tom kontekstu, naglasio je da bi državna i međunarodna zajednica trebale poduzeti ozbiljne korake kako bi osigurale da se poštuju zakoni i da se spriječi daljnja pljačka javnih resursa. Bez toga, kako tvrdi Šarović, teško da će BiH uspjeti ostvariti željeni napredak i postati stabilna i prosperitetna država.
