Kako se približava početak meteorološkog ljeta 2025. godine, koje zvanično traje od 1. juna do 31. avgusta, pažnja javnosti sve se više usmjerava na sezonske vremenske prognoze. Jedan od najpoznatijih bh. meteorologa, Nedim Sladić, u svojoj analizi pruža dublji uvid u to kakve nas klimatske prilike očekuju tokom ljetnih mjeseci. On naglašava da ovakve prognoze služe isključivo kao orijentir i ne mogu precizirati tačne vremenske uvjete za određene datume.
Uvodno objašnjenje se odnosi na razliku između meteorološkog i astronomskog ljeta, gdje se prvo koristi zbog jednostavnijeg prikupljanja i obrade klimatoloških podataka. Sladić pojašnjava da su sezonske prognoze rezultat složenih proračuna koje obavljaju superračunari, analizirajući stanje atmosfere, kopna i mora. Iako one ne predviđaju konkretne vremenske prilike za određene dane, mogu otkriti dominantne obrasce poput vjerovatnoće padavina, prosječnih temperatura i trajanja toplotnih valova.
U analizi ljeta uzimaju se u obzir različiti faktori koji imaju ključnu ulogu u oblikovanju klimatskih uslova. Među najvažnijima su:
-
Vlažnost zemljišta: Ukoliko tlo sadrži veći nivo vlage, energija sunca se troši na isparavanje umjesto na direktno zagrijavanje površine, što dovodi do većeg prisustva oblaka i nestabilnijih vremenskih uslova. S druge strane, suho tlo stvara uvjete za pojačano zagrijavanje, što pogoduje formiranju toplotnih kupola koje zadržavaju toplotu i stvaraju dugotrajne vrućine.
-
Temperatura morske površine: Toplija mora ukazuju na postojanje polja visokog pritiska u prethodnim mjesecima. Kada su temperature mora iznad prosjeka, dolazi do intenzivnije interakcije između okeana, kopna i atmosfere, što može stvoriti povoljne uslove za nastanak marinskih toplotnih valova.
-
Telekonekcije velikih razmjera: Riječ je o globalnim atmosferskim obrascima, posebno o sjevernoatlantskoj ljetnoj oscilaciji (SNAO) i istočnoatlantskoj oscilaciji (SEA). Njihove pozitivne ili negativne faze značajno utiču na raspored pritiska i temperature u Evropi, pa tako i na Balkanu. Primjera radi:
-
SNAO+ faza donosi stabilnije vremenske uslove na sjeveru kontinenta, dok jug, uključujući BiH, može očekivati više padavina.
-
SNAO- u kombinaciji sa SEA+ dovodi do sušnih i izuzetno toplih ljeta, kakva su bila 2007., 2012. i 2024. godine.
-
Za potrebe preciznije prognoze, Sladić se osvrnuo na klimatske podatke koji obuhvataju period od 1985. do 2024. godine. Na osnovu tzv. analognih godina – sezona koje su pokazivale slične vremenske obrasce – rekonstruisan je vizuelni model budućih klimatskih tendencija. Pri tome su korištene metode koje uzimaju u obzir dugoročnu dinamiku i postojanost vremenskih sistema.
Zanimljiv je i slikovit prikaz koji koristi Sladić, gdje sezonsku prognozu upoređuje sa pripremom jela tokom mjesec dana. Iako se koriste isti sastojci i začini, krajnji rezultat može varirati zavisno od brojnih faktora, što metaforički objašnjava zašto sezonske prognoze imaju ograničenu preciznost. Ipak, one nude korisne smjernice za planiranje i pripremu u sektorima poput poljoprivrede, turizma i energetike.
Ono što se jasno naslućuje iz sadašnjih modela jeste mogućnost da će ljeto 2025. biti iznadprosječno toplo, uz povećanu vjerovatnoću toplotnih valova, posebno ukoliko se zadrže aktuelne sinoptičke postavke. U takvom scenariju, BiH bi mogla osjetiti efekte dugotrajnog djelovanja visokog zračnog pritiska, pri čemu bi padavine bile rijetke, a isparavanje intenzivno – što može imati ozbiljne posljedice na vodne resurse i poljoprivrednu proizvodnju.
Na kraju, Sladić poručuje da je važno razumjeti ograničenja sezonskih prognoza i njihovu ulogu kao orijentacionog alata, a ne kao preciznog predviđanja. On apeluje na racionalno tumačenje i korištenje tih informacija u kontekstu šire slike klimatskih promjena koje sve više određuju globalne i regionalne vremenske prilike.
U svjetlu svih prikazanih podataka, jasno je da će nadolazeće ljeto biti predmet pojačane pažnje stručnjaka i javnosti. Pravovremeno praćenje i razumijevanje klimatskih obrazaca može pomoći u ublažavanju negativnih efekata ekstremnih vremenskih pojava, ali i u boljem planiranju svakodnevnog života tokom najtoplijeg dijela godine.
U svemu tome, ostaje ključno pratiti naredne ažurirane prognoze i biti spreman na moguće promjene. Prilagodljivost i informisanost biće najvažnije oruđe kako za građane, tako i za donosioce odluka u mjesecima koji dolaze.
