Maloljetnički brakovi u Bosni i Hercegovini: Tradicija ili kršenje prava?
Problem maloljetničkih brakova, često ukorijenjen u običajima određenih zajednica, predstavlja ozbiljan izazov za ljudska prava i razvoj djece u Bosni i Hercegovini. U nekim zajednicama, sklapanje brakova između maloljetnika ne smatra se problematičnim i često se opravdava običajnim pravom. Međutim, ovaj fenomen prelazi granice kulture i tradicije, donoseći ozbiljne posljedice po prava djece, njihovo obrazovanje, zdravlje i budućnost.
Iako su maloljetnički brakovi najčešće povezani s romskom populacijom, oni nisu isključivo ograničeni na tu zajednicu. Indira Bajramović, predsjednica Udruženja “Žena Romkinja bolja budućnost”, upozorava na šokantne slučajeve gdje su djeca prodavana za novac, stoku ili čak alkohol. “Katastrofa je šta se dešava! Većina sudija, tužilaca, pa čak i advokata, opravdava te postupke običajnim pravom, čime se dodatno ugrožavaju prava djece,” ističe Bajramović.
Prisilni brakovi i trgovina djecom
Poseban problem predstavljaju prisilni maloljetnički brakovi, koji često služe kao paravan za trgovinu djecom i druge oblike eksploatacije. Ombudsmeni za ljudska prava naglašavaju da ovakve prakse krše osnovna prava djeteta i zahtijevaju odlučniju reakciju pravosudnih i socijalnih institucija.
Prema Specijalnom izvještaju ombudsmana za ljudska prava BiH, od 2019. do 2021. godine zabilježeno je 37 prijava maloljetničkih brakova u Tuzlanskom kantonu, što je najveći broj u zemlji. Amira Hodžić, direktorica Centra za socijalni rad Lukavac, navodi da je izrečena i osuđujuća presuda roditelju koji je dozvolio sklapanje takvog braka. Međutim, većina slučajeva ostaje neprocesuirana.
Edukacija i prevencija kao ključ
Mehmed Mujić iz Ministarstva obrazovanja i nauke Tuzlanskog kantona ističe važnost edukacije unutar romskih zajednica, kroz saradnju sa školama i nevladinim organizacijama. “Rad na edukaciji mladih i njihovih porodica ključan je za prevenciju ovog problema,” kaže Mujić.
Samir Arnaut iz OSCE-a dodaje da su maloljetnički brakovi češći u siromašnim i marginaliziranim zajednicama, gdje nedostatak integracije i podrške doprinosi njihovom ignorisanju od strane nadležnih institucija.
Posljedice po djecu
Maloljetnički brakovi nerijetko dovode do prekida obrazovanja, maloljetničkih trudnoća, siromaštva i dugotrajnih psiholoških problema. Oduzimaju djetinjstvo i uskraćuju mladima priliku za normalan razvoj i samostalnost.
Rješavanje ovog problema zahtijeva koordinaciju pravnih, obrazovnih i socijalnih institucija, uz jačanje svijesti javnosti o pravima djece i štetnosti prisilnih brakova. Maloljetnički brakovi nisu pitanje tradicije, već kršenje osnovnih ljudskih prava, koje društvo mora hitno adresirati prenosi pressmediabih