Pite su oduvijek bile jedan od najprepoznatljivijih simbola bosanske kuhinje, a među njima se posebno izdvaja burek, koji važi za jedno od najomiljenijih jela. Međutim, posljednji rast cijena u buregdžinicama širom Sarajeva izazvao je iznenađenje među ljubiteljima ove tradicionalne poslastice. Kolege s portala Radiosarajevo.ba su posjetile nekoliko popularnih buregdžinica kako bi saznale više o trenutnim cijenama, a otkriveni podaci su bili poprilično šokantni.
Naime, u jednoj od centralnih buregdžinica, cijena kilograma bureka i buredžika dostigla je nevjerovatnih 20 KM, što je značajan porast u odnosu na ranije cijene. Ovaj nagli skok cijena predstavlja odraz trenutnih ekonomskih prilika u zemlji, uključujući inflaciju koja pogađa sve sektore, pa tako i prehrambenu industriju.
Porast cijena nije zahvatio samo burek, već i ostale vrste pita, koje su također nezaobilazne na bosanskoj trpezi. Zeljanica i sirnica, dvije vrste pita koje su također izuzetno popularne, sada koštaju 18 KM po kilogramu, dok su krompiruše, koje su ranije bile poznate kao najpovoljnije, trenutno dostupne po cijeni od 14 KM za kilogram.
Za ljubitelje maslenice, jela koje se također ubraja u omiljene slane pite, cijena je nešto niža, pa kilogram maslenice iznosi 12 KM. Iako maslenica možda nije najskuplja pita, i dalje je evidentno da se cijene značajno razlikuju od onih koje su bile uobičajene prije samo nekoliko godina.
Osim pita na kilogram, pojedinačne porcije također bilježe porast cijena. Tako, jedan komad tikvenice košta 4,50 KM, dok je komad sječenog bureka još skuplji, s trenutnom cijenom od 5,50 KM. Ove cijene pokazuju da pite, koje su nekada bile povoljno i svakodnevno jelo, danas sve više prelaze u luksuzne namirnice za mnoge građane.
U nekim buregdžinicama, naročito onima na Baščaršiji, uvedena su dodatna pravila kada je riječ o naručivanju pita. Na primjer, postalo je pravilo da se ne može naručiti manje od 300 grama određene pite, što dodatno otežava situaciju za one koji žele naručiti manje količine. Zbog toga su građani često primorani naručivati pitu prema svojim finansijskim mogućnostima, tražeći da se izvaga pite u iznosu od 3 KM, 4 KM ili 5 KM, što je nekada bio simboličan iznos, a danas postaje granica mogućnosti.
Ove promjene su dovele do toga da pite, koje su nekada bile svakodnevna poslastica i obrok dostupan svima, danas postaju luksuz. Uz porast cijena i otežane ekonomske uslove, mnogi građani sa sjetom se prisjećaju vremena kada su pite bile pristupačnije i češće na trpezama domaćinstava. Nostalgija za tim vremenima sve je izraženija, jer se danas mnogi moraju ograničiti u konzumaciji ovog jela koje je dio njihove kulturne i gastronomske tradicije.
Iako su ekonomske okolnosti teže nego ranije, ljubitelji pite i dalje pronalaze načine da uživaju u ovom neodoljivom jelu. Ispijanje čaja uz burek ili sirnicu, čak i po višim cijenama, za mnoge je i dalje ritual kojem se ne mogu odreći. Neki su smanjili količine ili učestalost narudžbi, dok drugi biraju manje porcije, ali ljubav prema pitama ostaje jaka. Bez obzira na izazove, Bosanci i Hercegovci nastavljaju održavati svoju tradiciju, a buregdžinice, unatoč povećanim cijenama, i dalje su mjesto gdje se okupljaju ljubitelji dobrog zalogaja.
Ova situacija sa cijenama pita može se posmatrati kao odraz šire slike trenutne ekonomske krize i rasta troškova života, koja pogađa ne samo Bosnu i Hercegovinu, nego i mnoge zemlje širom svijeta. Inflacija je postala stvarnost s kojom se svi moraju nositi, a njeni efekti se najviše osjećaju u cijenama osnovnih proizvoda, uključujući i omiljena jela poput pita.
U zaključku, možemo reći da, iako cijene bureka, zeljanice, sirnice i ostalih pita rastu, ljubav prema ovoj tradicionalnoj hrani ne jenjava. Bosanska pita je više od običnog jela; ona je simbol zajedništva, domaće kuhinje i tradicionalnih vrijednosti koje se prenose generacijama. Dok se cijene možda mijenjaju, suština pite, kao jela koje okuplja ljude, ostaje nepromijenjena.
