Francuski predsjednik Emmanuel Macron uputio je do sada najdirektniju i najoštriju kritiku na račun politike koju trenutno vodi izraelski premijer Benjamin Netanyahu, posebno u pogledu tretmana humanitarne pomoći za Pojas Gaze. Njegova izjava, izrečena u intervjuu za francusku televiziju TF1, nije ostavila mnogo prostora za diplomatske interpretacije — ono što se trenutno događa, prema Macronu, prevazilazi granice prihvatljivog.
U samom uvodu intervjua, Macron je direktno poručio kako je ponašanje izraelske vlade “neprihvatljivo” i “sramotno”, jasno aludirajući na sve teže humanitarne prilike u Gazi. Istakao je da ljudi nemaju osnovne uvjete za život — nedostaje voda, nema lijekova, ranjeni su zarobljeni bez mogućnosti izlaska, a medicinski radnici ne mogu ući u opkoljenu enklavu. Blokada humanitarne pomoći je, kako kaže, ne samo čin političke tvrdoglavosti, nego i ozbiljan udarac na ljudska prava.
Macron je podsjetio da je od početka sukoba 7. oktobra 2023. do danas, situacija u Gazi dostigla razmjere najteže humanitarne krize. Tokom svoje prethodne posjete granici između Egipta i Gaze, bio je direktan svjedok blokade — pomoć iz Francuske i brojnih drugih država ostajala je na prelazima, nesposobna da dopre do ljudi kojima je najpotrebnija, zbog izraelske kontrole nad tim područjima.
U svom obraćanju Macron nije pokušao prikriti emocije. Osudio je politiku Netanyahua, ali je istovremeno jasno stavio do znanja da neće ulaziti u pravne kvalifikacije poput termina “genocid”. Kako je izjavio, to je posao za historičare i pravne institucije, a ne za predsjednika jedne države.
U pogledu međunarodnih odnosa, Macron se dotakao i uloge Sjedinjenih Američkih Država u ovom sukobu, naglasivši kako Izrael u velikoj mjeri zavisi upravo od američke vojne pomoći. U tom kontekstu je napomenuo da je Evropska unija u znatno manjoj mjeri važna za Tel Aviv nego što bi se možda pretpostavljalo. Francuski predsjednik je rekao da je imao direktan i nimalo lak razgovor s Netanyahuom, u kojem je izrazio svoj bijes i razočaranje, ali je priznao da utjecaj Evrope ostaje ograničen sve dok SAD ostaje ključni saveznik Izraela.
U razradi mogućih političkih koraka, Macron je najavio da se u okviru Evropske unije razmatra ozbiljno preispitivanje sporazuma o saradnji s Izraelom. Ovaj sporazum, između ostalog, uključuje ekonomske povlastice poput ukidanja carina na određene izraelske proizvode. Ukidanje ili suspenzija takvih beneficija bila bi, kako tvrdi Macron, politička poruka i jasan signal nezadovoljstva evropskih lidera zbog načina na koji Izrael vodi vojnu kampanju u Gazi.
U pogledu odnosa Francuske i Izraela, tenzije su u porastu. Macronov telefonski poziv Netanyahuju iz prošlog mjeseca, kojim je pokušao podstaći obnovu humanitarne pomoći, dočekan je bez entuzijazma. Odnos je dodatno pogoršan nakon što je Netanyahuov sin javno vrijeđao Macrona, posebno zbog Macronove izjave da bi Francuska mogla priznati palestinsku državu. Takvi javni istupi samo su dolili ulje na vatru u već narušene odnose između dvije zemlje.
Pored toga, izraelske vlasti optužile su Francusku da pokušava spriječiti učešće izraelskih proizvođača oružja na važnim sajmovima vojne industrije u toj zemlji. Situaciju je dodatno zaoštrila ranija Macronova izjava u kojoj je pozvao na uvođenje embarga na izvoz oružja Izraelu — poziv koji je izazvao burne reakcije izraelskog političkog vrha i dodatno udaljio dvije države prenosi hayat
