Tragedija koja se dogodila 7. septembra na putu između Konjica i Mostara duboko je potresla javnost. Tog dana je, nažalost, preminuo 11-mjesečni dječak Dženis D., čiji su roditelji, u nemogućnosti da dobiju adekvatnu medicinsku pomoć u lokalnim zdravstvenim ustanovama, sami morali voziti svoje teško bolesno dijete prema Mostaru. Na putu je beba prestala disati, a pokušaji reanimacije u SKB Mostar nisu donijeli rezultate. Ovaj slučaj otvorio je ozbiljna pitanja o stanju zdravstvenog sistema, organizaciji hitnih službi i profesionalnoj odgovornosti medicinskog osoblja.
Razrada
Prema dostupnim informacijama, mali Dženis je pokazivao ozbiljne simptome – imao je povišenu temperaturu, problem sa šećerom i napuhan stomak. Roditelji su prvo zatražili pomoć u Domu zdravlja Konjic, ali je nakon pregleda odlučeno da se dijete uputi u Opću bolnicu Konjic. Stanje bebe već tada bilo je teško, a ono što je uslijedilo izazvalo je niz kontroverzi i nezadovoljstva.
U Općoj bolnici Konjic bebu je primila doktorica Lamija Velagić, specijalizant neurologije, koja je tog dana bila dežurna. S obzirom na ozbiljnost situacije, potražila je pomoć iskusnijeg kolege, pedijatra Sulejmana Mulića, koji je u mirovini, ali je imao potpisan ugovor s bolnicom da mora dolaziti na pozive. Prema tvrdnjama porodice, doktor Mulić se nije pojavio u bolnici, već je samo putem mobilnog telefona poručio: “Šalji dijete u Mostar”.
Otac dječaka, Denis Duranović, kasnije je u izjavi za medije potvrdio da je lično svjedočio komunikaciji između doktorice Velagić i Mulića. Kako je rekao, doktorica je Muliću slala fotografije i nalaze, ali fizički dolazak pedijatra nikada se nije dogodio. Uprkos tome što su nalazi pokazivali određene nepravilnosti, otac navodi da je doktorica umirivala porodicu riječima da “ništa nije strašno”, uz dodatak da bi najbolje bilo da se dijete prebaci u Mostar, gdje bi mogli utvrditi razloge loših nalaza.
Međutim, situaciju je dodatno zakomplikovalo to što, prema tvrdnji doktorice, bolnica nije imala sanitetsko vozilo niti osoblje koje bi moglo obaviti transport djece. Zbog toga je porodici rečeno da moraju sami voziti dijete do Mostara. Otac je, iako svjestan rizika, pristao jer, kako je naglasio, “niko drugi nije preuzimao odgovornost”. Nažalost, upravo tokom tog puta dječak je prestao disati. Kada su stigli pred SKB Mostar, beba je već bila bez znakova života, a pokušaji reanimacije nisu uspjeli.
Važno je naglasiti nekoliko ključnih činjenica koje su se pojavile nakon tragedije:
-
Opća bolnica Konjic demantovala je tvrdnje da nisu imali sanitetsko vozilo, ističući da će istraga utvrditi stvarno stanje.
-
Tužilaštvo HNK preuzelo je slučaj i pokrenulo istragu s ciljem da se utvrdi zašto dijete nije adekvatno zbrinuto u Konjicu i zašto je porodica bila primorana na vlastiti transport.
-
Doktorica Lamija Velagić je mlada ljekarka, koja je završila Medicinski fakultet u Sarajevu 2021. godine, a potom radila godinu i sedam mjeseci na Kliničkom centru Univerziteta u Sarajevu prije zaposlenja u Konjicu.
Ove informacije dodatno komplikuju percepciju javnosti, jer se radi o medicinskom osoblju na početku karijere koje je, čini se, bilo prepušteno samo sebi u trenutku kada je hitno bila potrebna stručnija pomoć.
Zaključak
Slučaj smrti malog Dženisa otvorio je niz teških pitanja o odgovornosti zdravstvenog sistema. Iako će istraga Tužilaštva HNK utvrditi sve detalje, javnost je već sada uznemirena zbog niza okolnosti koje ukazuju na ozbiljne propuste:
-
Nedostatak reakcije pedijatra Sulejmana Mulića, koji je bio obavezan da se pojavi, a nije došao u bolnicu.
-
Odluka da se dijete transportuje bez sanitetskog vozila i pratnje medicinskog osoblja, što je značajno umanjilo šanse za preživljavanje.
-
Nepostojanje jasnog sistema odgovornosti – roditelji su, umjesto stručnjaka, morali donijeti najtežu odluku i sami pokušati spasiti život djeteta.
Ovaj tragični događaj pokazuje koliko su ranjivi pacijenti kada zdravstveni sistem zakaže. Smrt 11-mjesečne bebe ne može se posmatrati samo kao nesretan slučaj, već kao alarm za temeljno preispitivanje načina funkcionisanja bolnica, hitnih službi i ugovornih obaveza ljekara. Javnost s pravom očekuje da istraga rasvijetli sve okolnosti i da se utvrdi odgovornost onih koji su zakazali, jer iza ovog slučaja ostaje neizbrisiv osjećaj gubitka i pitanja da li je tragedija mogla biti spriječena.
