Uloga dijaspore u ekonomskom razvoju Bosne i Hercegovine
U savremenom društvu, posebno u Bosni i Hercegovini, dijaspora igra ključnu ulogu u stabilizaciji i jačanju ekonomskih resursa zemlje. U posljednjim godinama, sve više se uočava da novčane doznake iz inostranstva ne samo da pomažu pojedincima i porodicama, već i imaju dalekosežne efekte na čitavu ekonomiju. Prema statistikama Centralne banke BiH, u 2023. godini, zabilježen je iznos od 5,26 milijardi KM koji je uplaćen kao novčane doznake iz dijaspore. Ovaj podatak naglašava koliko su ovi transferi vitalni za ekonomsku stabilnost.
U vremenu kada se suočavamo sa sve većim izazovima, poput inflacije i porasta životnih troškova, dijaspora predstavlja oslonac za mnoge porodice u BiH. Mnogi od onih koji žive u inostranstvu, posebno u zemljama zapadne Evrope kao što su Njemačka, Švedska i Švicarska, nastavljaju slati novac svojim bližnjima, čime osiguravaju osnovne životne potrebe. Ove doznake često igraju ključnu ulogu u održavanju životnog standarda i povećanju kvaliteta života za mnoge porodice u našoj zemlji. Statistika pokazuje da porodice koje primaju doznake često imaju bolje uslove stanovanja, pristup zdravstvenoj zaštiti i obrazovanju, što dodatno poboljšava društvene uslove u zemlji.
Utjecaj dijaspore na bruto domaći proizvod
Prema dostupnim podacima, novčane doznake obuhvataju oko 8% bruto domaćeg proizvoda (BDP) Bosne i Hercegovine. Ovaj postotak smješta našu zemlju među vodeće u Evropi kada je riječ o ekonomskom doprinosu dijaspore. Ovaj značajan doprinos nije samo brojka; on predstavlja stabilizirajući faktor koji pomaže u održavanju ekonomskih aktivnosti, potrošnje i investicija unutar zemlje. Na primjer, u gradovima kao što su Tuzla i Zenica, gdje je postotak ljudi koji primaju doznake posebno visok, mogu se primijetiti pozitivni efekti na lokalnu ekonomiju, kao što su povećana potrošnja u maloprodaji i rast malih preduzeća.
Osim direktnih novčanih transfera, dijaspora se angažuje i kroz investicije, razmjenu znanja i tehnologije. Mnogi uspješni poslovni ljudi iz dijaspore prepoznaju prilike za ulaganje u različite sektore privrede, otvarajući nova radna mjesta i potičući lokalni razvoj. Na primjer, postoje brojni slučajevi gdje su bosanskohercegovački iseljenici u Njemačkoj odlučili uložiti u sektore kao što su turizam i poljoprivreda u BiH, što rezultira ne samo ekonomskim rastom, već i jačanjem zajednica kroz stvaranje održivih poslovnih modela. Takve priče inspiriraju i druge, podstičući širu zajednicu da razmišlja o ulaganjima i povratku.
Regulacija saradnje sa dijasporom
Unatoč svim ovim pozitivnim aspektima, Bosna i Hercegovina se još uvijek suočava s izazovima kada je u pitanju formalizacija odnosa s dijasporom. Dok susjedne zemlje poput Hrvatske i Srbije imaju razvijen pravni okvir za regulaciju saradnje s dijasporom, Bosna i Hercegovina zaostaje.
Implementacija zakona o dijaspori mogla bi olakšati proces investiranja, omogućiti bolje uslove za poslovanje i pružiti dodatne beneficije onima koji žele doprinijeti razvoju svoje domovine.
Kroz takve zakone, dijaspora bi mogla dobiti jasne smjernice o tome kako uložiti novac, koje su prednosti takvog ulaganja, te kako se mogu zaštititi njihova prava.
Uvođenje takvog zakona ne bi samo unaprijedilo pravni okvir, već bi postavilo temelje za kvalitetniju saradnju između institucija BiH i iseljeništva. To bi podrazumijevalo i razvoj platformi koje bi omogućile lakšu komunikaciju i razmjenu informacija između dijaspore i domaćih institucija. Kroz takve mehanizme, dijaspora bi mogla igrati još aktivniju ulogu u razvoju zemlje. Pored toga, olakšavanje procesa registracije kompanija koje osnovaju članovi dijaspore bi moglo privući nova ulaganja i potaknuti preduzetništvo.
Dijaspora kao most između BiH i svijeta
Dijaspora nije samo izvor finansijskih resursa; ona predstavlja i most koji povezuje Bosnu i Hercegovinu sa svijetom. Kroz svoje aktivnosti, članovi dijaspore često promoviraju kulturu, tradiciju i običaje naše zemlje, doprinoseći njenom međunarodnom ugledu.
Ova kulturna dimenzija dijaspore je jednako važna kao i ekonomska, jer pomaže u stvaranju pozitivnog imidža BiH u očima stranaca. Organiziranje kulturnih manifestacija, prezentacija i promocija bosanskohercegovačke umjetnosti i tradicije u inostranstvu, dodatno učvršćuje veze između domovine i iseljenika.
Na kraju, važno je razumjeti da je dijaspora od suštinske važnosti za budućnost Bosne i Hercegovine. Njena uloga je višedimenzionalna – ona ne samo da doprinosi ekonomiji, već i pomaže u jačanju društvenih veza i identiteta. Kako bismo iskoristili sve potencijale koje dijaspora nudi, potrebno je uspostaviti institucionalni okvir koji će omogućiti bolje povezivanje i saradnju. Jačanje odnosa s dijasporom može značiti i jačanje same države, a to je cilj koji svi trebamo imati na umu. Samo kroz zajedničke napore i uspostavljanje čvrstih veza možemo graditi bolju budućnost za Bosnu i Hercegovinu i njene građane, bez obzira na to gdje se nalaze.
