Elmedin Konaković: Politička analiza 2025. godine

Elmedin Konaković, lider Narodne i pravde (NiP) i trenutni ministar vanjskih poslova Bosne i Hercegovine, pružio je iscrpan intervju za N1, u kojem je detaljno analizirao političku situaciju u zemlji tokom 2025. godine. Ovaj period, kako je istakao, predstavljao je najveći izazov od završetka rata, a Bosna i Hercegovina bila je na rubu ozbiljnih sukoba. Ovakva situacija nije bila samo rezultat unutrašnjih političkih tenzija, već i globalnih pritisaka koji su uticali na stabilnost regiona.

Kritična situacija došla je do izražaja kroz razne političke krize koje su se ponavljale, a Konaković je naglasio da su određeni politički lideri, poput Milorada Dodika, pokazali spremnost na ekstremne mjere. „Bilo je trenutaka kada je Dodik bio spreman pustiti krv i započeti sukob“, rekao je Konaković, dodajući da su, na sreću, većina njegovih kolega na vlasti uspjele da zadrže hladnu glavu. Ova stabilnost omogućila je da se sporne situacije usmjere prema pravnim institucijama umjesto u nasilje na ulicama, što je ključni korak ka smirivanju tenzija i održavanju mira u zemlji.

Odnos prema SNSD-u i HDZ-u

Konaković je detaljno objasnio da se odluka Trojke o distanciranju od Stranke nezavisnih socialdemokrata (SNSD) i Hrvatske demokratske zajednice (HDZ) temeljila na dubokoj analizi njihovih politika i djelovanja. Prema njegovim riječima, obje stranke su svojim djelovanjem destabilizovale zemlju, što je usporilo put Bosne i Hercegovine prema Evropskoj uniji.

„Nismo kalkulisali; uradili smo ono što je ispravno. Rezultat toga je da Dodik više nije predsjednik Republike Srpske i da je procesuiran“, istakao je Konaković. Ova izjava ne samo da naglašava uspjehe Trojke, već i ukazuje na značajnu pobjedu države nad pojedincem, što je ključno za jačanje institucija.

Također, kritikovao je HDZ zbog nedostatka proevropskog stava, što dodatno otežava provođenje zajedničkih reformi koje su ključne za euroatlantske integracije. Naglasio je važnost zakonodavnog procesa i istakao da je Predstavnički dom već postigao podršku za usvajanje važnih zakona, kao što su oni koji se odnose na Visoko sudsko i tužilačko vijeće (VSTV) i Sud BiH. „U Domu naroda, SNSD pokušava da blokira sjednice bježanjem, što je demaskirajuće i jasno pokazuje ko koči evropski put BiH“, rekao je. Ovim je stavio do znanja da politički akti koje provode ove stranke imaju direktan utjecaj na budućnost zemlje.

Predizborna situacija i kandidati

U kontekstu predstojećih izbora, Konaković je naglasio da je Trojka postigla konsenzus oko kandidature Denisa Bećirovića za člana Predsjedništva BiH. Bećirović, kao istaknuti političar, uživa širu podršku unutar stranke, dok su u igri i drugi kandidati poput Slavana Kovačevića i Rame Isaka.

Konaković je osvrnuo se na kritike koje je Trojka dobila, smatrajući ih nepravednim i neosnovanim. Kako je rekao, njihov rad u protekloj godini rezultirao je određenim postignućima, dok je prethodni sistem bio nemoćan u suočavanju sa izazovima, što je dovelo do masovnog odlaska mladih iz zemlje.

Govoreći o opoziciji, posebno o tzv. petorki koju predvodi HDZ, Konaković je priznao da oni imaju određeni izborni potencijal, ali je takođe naglasio da njihovo ukrupnjavanje može predstavljati izazov za HDZ. Pluralizam među Hrvatima, kako je istakao, praktično ne postoji posljednjih deset godina. Ovaj nedostatak raznolikosti unutar političke scene ne samo da ograničava moguće izbore za birače već i stvara situaciju u kojoj Trojka može doprinijeti razvoju opozicije među svim narodima, uključujući Hrvate i Srbe, što bi moglo promijeniti političku dinamiku u BiH.

Ostvarenje ciljeva i budućnost

Na kraju, kada je upitan o mogućem povratku koalicije SDA–HDZ–SNSD ili SDA–SDP, Konaković je bio jasan: „Građani BiH to neće prihvatiti. Trojka će nastaviti raditi u interesu države“.

Ova izjava ne samo da odražava njegovu odlučnost, već i predstavlja poruku građanima da je stabilnost i napredak moguće postići uz prave političke odluke. Potvrđujući vrijednost razlaza s Miom Karamehić-Abazović, opisao ga je kao civilizacijski proces, naglašavajući profesionalnost i prijateljstvo koje je postojalo između njih. Konaković je zaključio da su 2025.

godina i rad Trojke pokazali da je moguće donositi hrabre odluke u interesu države, održavati stabilnost i pripremati teren za neophodne reforme.

Uz to, istakao je da je ključno da građani imaju jasnu sliku o tome ko radi u interesu Bosne i Hercegovine, a ko blokira njene institucije. Ova analiza nije samo prikaz trenutne situacije, već i poziv na mobilizaciju svih snaga u društvu kako bi se osiguralo da Bosna i Hercegovina krene naprijed ka boljoj budućnosti. Konaković je naglasio važnost poštovanja svih njenih naroda i pravaca reformi koji vode prema evropskim integracijama. Ova perspektiva pruža nadu da su nove generacije lidera spremne da preuzmu odgovornost i vode zemlju ka stabilnosti i prosperitetu.