Željko Komšić na Samitu EU – Zapadni Balkan: Izazovi i perspektive Bosne i Hercegovine
Predsjedavajući Predsjedništva Bosne i Hercegovine, Željko Komšić, nedavno je učestvovao na važnom Samitu Evropska unija – Zapadni Balkan, koji se održao u Briselu. Ovaj događaj, koji je okupio vodeće ličnosti iz EU i Zapadnog Balkana, predstavlja ključnu tačku za raspravu o budućnosti evropskih integracija, posebno za zemlje u regionu. Samit je organizovan na poziv predsjednika Evropskog vijeća, Antónija Coste, i predsjednice Evropske komisije, Ursule von der Leyen, čime je dodatno naglašena važnost dijaloga između EU i Zapadnog Balkana. Ovaj susret nije bio samo platforma za razmjenu mišljenja, već i prilika za iznošenje konkretnih zahtjeva i očekivanja koja se postavljaju pred Bosnu i Hercegovinu.
U svom obraćanju, Komšić je iznio otvorenu kritiku trenutnog stanja evropskih integracija Bosne i Hercegovine. Istaknuo je da se BiH nalazi na raskrsnici između potrebe za unutrašnjim reformama i sve izraženijim izazovima u vezi s politikom proširenja EU. Ove riječi odražavaju duboku zabrinutost zbog stagnacije koja se može osjetiti u razvoju reformi i ispunjavanju obaveza prema Evropskoj uniji. Komšić je naglasio da je ostvaren napredak u nekim segmentima, poput usvajanja Zakona o zaštiti podataka, ali da to nije dovoljno u odnosu na sveobuhvatne reforme koje su nužne za ostvarenje punopravnog članstva.
Jedan od ključnih problema o kojima je Komšić govorio jeste neuspjeh Vijeća ministara BiH da usvoji ključne zakone iz oblasti pravosuđa, uključujući Zakon o sudovima i Zakon o Visokom sudskom i tužilačkom vijeću. Ove reforme su od suštinskog značaja za jačanje pravne države i povjerenja građana u pravosudni sistem. Također, nije donesena ni odluka o uspostavi Ureda glavnog pregovarača, što otežava proces približavanja EU. “Teško je govoriti o napretku kada osnovni zahtjevi nisu ispunjeni”, istakao je Komšić, podsjećajući na 14 ključnih prioriteta koje je BiH trebala ispuniti još 2019. godine prema mišljenju Evropske komisije. Ovaj problem stagnacije ima dalekosežne posljedice, uključujući smanjenje povjerenja građana u institucije i jačanje nacionalizma.
Osim toga, Komšić je pozdravio određene dijelove nacrta zaključaka Evropskog vijeća koji potvrđuju jasnu evropsku perspektivu za Bosnu i Hercegovinu. On je naglasio potrebu osiguranja jednakosti svih građana kroz primjenu presuda Evropskog suda za ljudska prava, posebno se osvrnuvši na grupu presuda Sejdić–Finci. Ove presude su ključne za ostvarenje prava manjinskih zajednica i za daljnje jačanje demokratije u zemlji. Komšić je ponovio da je nedopustivo da se bilo koja grupa građana suočava s diskriminacijom na temelju etničke pripadnosti, naglašavajući da je to osnovno ljudsko pravo koje svi građani Bosne i Hercegovine trebaju uživati.
U kontekstu predstojećih Općih izbora 2026. godine, Komšić je ukazao na značaj unapređenja integriteta izbornog procesa. On je istakao određene tehničke pomake, kao što su ratifikacija sporazuma s Eurojustom i privremena primjena sporazuma s Frontexom, koji su bitni koraci ka jačanju sigurnosti i pravde u zemlji. Ipak, upozorio je da su ključne obaveze, poput imenovanja koordinatora za Plan rasta i izrade Nacionalnog plana usvajanja pravne stečevine EU, još uvijek neispunjene. Ova situacija dodatno komplikuje već tešku političku i ekonomsku situaciju u zemlji, gdje su s jedne strane građani frustrirani sporim napretkom, a s druge strane političari često koriste krizu kao izgovor za neprovođenje reformi.
Kada je riječ o energetskoj sigurnosti, Komšić je skrenuo pažnju na brojne političke opstrukcije koje su prisutne u Bosni i Hercegovini. On je naglasio važnost diversifikacije snabdijevanja plinom, uključujući važnu Južnu plinsku interkonekciju prema LNG terminalu na Krku. “Ovi projekti su ne samo važni za energetsku stabilnost BiH već i za jačanje regionalne saradnje”, izjavio je Komšić. Ove projekte prate politička uslovljavanja i etnički pritisci, koji dodatno otežavaju napredak. Komšić je također istakao da bi angažman Sjedinjenih Američkih Država u ovom području mogao biti ključno rješenje za izazove sa kojima se BiH suočava. Njihova podrška u obnovljivim izvorima energije i tehnologijama mogla bi donijeti novu dimenziju u energetskoj politici BiH.
Na kraju, Komšić je naglasio da rješenje za nagomilane probleme leži u jačanju demokratskih procesa. On je spomenuo inicijativu Evropske komisije o “Evropskom demokratskom štitu”, koja je usmjerena na zaštitu i jačanje demokratskih institucija unutar EU i šire. Ova inicijativa ima potencijal da donese promjene koje su nužne za stabilizaciju i razvoj demokratskih normi u Bosni i Hercegovini, a time i za njen put ka članstvu u EU. Komšićov nastup na Samitu jasno pokazuje da je Bosna i Hercegovina spremna da se suoči sa svojim izazovima, ali da je za to potrebna i podrška međunarodne zajednice. Samit predstavlja šansu za jačanje odnosa sa EU, ali i za obnavljanje povjerenja građana u institucije vlasti koje su ključne za budućnost i prosperitet zemlje.
