Više od 450.000 penzionera koji su korisnici Federalnog zavoda za penzijsko i invalidsko osiguranje (MIO) očekuje jednokratnu novčanu pomoć u naredna dva mjeseca. Ova pomoć, koja je namijenjena kako bi se olakšala teška ekonomska situacija mnogih penzionera, bit će dodijeljena u iznosu od 100 do 200 KM.
Prema izjavama ministra rada i socijalne politike Federacije BiH, Adnana Delića, visina pomoći će ovisiti o iznosu penzije koju penzioner prima. Oni koji imaju penzije do 1.000 KM dobit će 200 KM, dok će penzioneri s penzijama iznad 1.000 KM primiti 100 KM. Ova podrška nije dio redovnog povećanja penzija, već je zamišljena kao privremena pomoć za one koji se bore s niskim prihodima.
Prije nego što isplate počnu, potrebno je usvojiti rebalans budžeta Federacije BiH za tekuću godinu. Ovaj rebalans će osigurati sredstva potrebna za isplatu pomoći. Ministar Delić je izjavio da će konačni iznos zavisiti o tome koliko se sredstava može osigurati iz rebalansa, ali se očekuje da će to biti navedeni iznos od 100 do 200 KM.
Iako iznosi možda ne djeluju veliki, mnogim penzionerima će ova pomoć značiti mnogo. Oni s najnižim primanjima, koji jedva preživljavaju s penzijama od 573,53 KM, često nemaju dovoljno za pokrivanje osnovnih troškova života. Upravo je ova pomoć posebno važna za oko 210.000 penzionera s najnižim penzijama, koji se svakodnevno suočavaju s izazovom kako preživjeti mjesec.
Osim ove jednokratne pomoći, u Federaciji BiH postoji praksa redovitog usklađivanja penzija, kako bi se one prilagodile rastu cijena i troškova života. Ova praksa se provodi kroz akontativno povećanje, što znači da se penzije povećavaju od januara, a konačno usklađivanje vrši u aprilu, prema Zakonu o mirovinskom i invalidskom osiguranju.
Usklađivanje penzija se temelji na rastu bruto domaćeg proizvoda (BDP) i indeksu potrošačkih cijena. Na osnovu ovih podataka, svakog 15. aprila se vrši redovito usklađivanje, nakon što Federalni zavod za statistiku objavi relevantne podatke o prethodnoj godini. Tada se penzije povećavaju retroaktivno, počevši od januara, a formula za izračun uključuje 50% prosječnog iznosa dva navedena parametra.
Međutim, postoji nesigurnost hoće li se ova praksa nastaviti i u 2025. godini, s obzirom na to da su procjene ekonomskih stručnjaka pokazale kako bi ukupan postotak usklađivanja mogao biti vrlo nizak, između 4 i 5%. Postavlja se pitanje koliko je smisleno provoditi akontativno povećanje, s obzirom na skromne postotke. Ipak, konačnu odluku o tome donijet će Vlada Federacije BiH.
U kontekstu dugoročne sigurnosti penzionera, važno je napomenuti da se prvo redovno usklađivanje penzija izvršilo u aprilu 2018. godine, kada je stupio na snagu Zakon o penzionom i invalidskom osiguranju. Od tada, svaki april donosi novo usklađivanje penzija, omogućavajući penzionerima određenu prilagodbu na promjene u ekonomiji.
Ključne stavke koje su povezane s ovom temom uključuju:
- Jednokratna pomoć penzionerima: Između 100 i 200 KM, ovisno o iznosu penzije.
- Rebalans budžeta: Neophodan korak prije isplate pomoći.
- Akontativno usklađivanje penzija: Privremeno povećanje koje se konačno prilagođava u aprilu.
- Zakonski okvir: Zakon o mirovinskom i invalidskom osiguranju definiše sve procese vezane uz penzije.
Ova pomoć, iako privremena, dolazi kao nužno olakšanje za penzionere koji se svakodnevno suočavaju s rastućim troškovima života. Za mnoge od njih, ovaj iznos pomoći bit će ključan u plaćanju zaostalih računa ili kupovini osnovnih namirnica koje su postale preskupe za njihov mjesečni budžet. Bez obzira na to što pomoć nije velika, njena vrijednost se mjeri u olakšanju koje donosi najugroženijim članovima društva.
Zaključno, mjere poput ove jednokratne pomoći i redovitog usklađivanja penzija predstavljaju vitalne intervencije u životima penzionera u BiH. Iako se radi o kratkoročnoj pomoći, ovo je korak ka većem društvenom interesu za penzionersku populaciju, koja često biva zaboravljena u širem ekonomskom kontekstu.
Pored jednokratne pomoći i redovnog usklađivanja penzija, ostaje pitanje dugoročnog poboljšanja životnog standarda penzionera u Bosni i Hercegovini. Stručnjaci smatraju da trenutne mjere, iako korisne, nisu dovoljne za trajno rješenje problema. Mnogi penzioneri i dalje žive na ivici siromaštva, posebno oni s najnižim primanjima. Potrebno je osmisliti sveobuhvatne reformske mjere koje bi uključivale povećanje minimalnih penzija, bolju zdravstvenu zaštitu, te subvencije za osnovne troškove života. Samo tako se može osigurati da starije generacije, koje su godinama doprinosile društvu, dobiju dostojan život u penziji. Ove mjere trebaju biti dugoročno održive kako bi penzioneri imali sigurnost i stabilnost u narednim godinama.
