BIH u začaranom krugu rasta cijena hrane: Šta je rješenje?
Građani Bosne i Hercegovine svakodnevno se suočavaju s rastom cijena prehrambenih proizvoda, a razlozi za to su brojni – od prevelike ovisnosti o uvozu do visokih marži i nedovoljnih ulaganja u domaću proizvodnju. Sve to dovodi do činjenice da je udio hrane u kućnim budžetima višestruko veći nego u evropskim zemljama, piše Večernji list BiH.
Kolika je razlika u cijenama?
Jedan od najboljih primjera kako cijene rastu od polja do stola je mlijeko. Prema riječima predsjednika Udruženja poljoprivrednika FBiH Nedžada Biće, otkupna cijena mlijeka kreće se od 65 feninga do jedne marke, dok ga potrošači na policama plaćaju oko 2 KM po litru.
Još drastičniji primjer dolazi iz pekarske industrije. Otkupna cijena pšenice iznosi od 30 do 40 feninga, dok je otkupna cijena brašna ispod 1 KM. Međutim, kilogram hljeba u trgovinama dostiže 8 KM, iako se od jednog kilograma brašna (koji košta manje od marke) može proizvesti čak četiri hljeba.
Naravno, proizvođači pravdaju razliku troškovima proizvodnje – troškovima rada, najma prostora, električne energije, ali potrošači i dalje plaćaju višestruko skuplje proizvode nego što bi realno trebali.
Ogromne razlike u cijenama hrane – BiH vs. svijet
Prema analizi ombudsmana za zaštitu potrošača Saše Marića, cijene prehrambenih proizvoda na svjetskim berzama porasle su u prosjeku 20% u posljednjih deset godina, dok su u Bosni i Hercegovini skočile između 100 i 400%.
Ovi podaci jasno pokazuju da se potrošači u BiH suočavaju s neproporcionalnim poskupljenjima, što dodatno otežava život u zemlji s niskim prosječnim primanjima.
Kako riješiti problem?
Stručnjaci ističu da rješenje nije samo u bojkotu trgovina, već u sistemskom pristupu:
✅ Državna regulacija marži – ograničavanje trgovačkih marži kako bi se spriječile nerealne razlike u cijenama.
✅ Povećanje domaće proizvodnje – ulaganje u poljoprivredu kako bi se smanjila ovisnost o uvozu.
✅ Korištenje EU fondova – Bosna i Hercegovina ima pristup milijardama eura iz IPARD fondova, ali zbog političkih blokada ta sredstva nisu iskorištena.
Ako država ne poduzme konkretne mjere, građani BiH će i dalje plaćati jednu od najskupljih prehrambenih korpi u regionu, dok će istovremeno proizvođači i poljoprivrednici ostajati na rubu opstanka prenosi pressmediabih
