U Kur’anu, kao svetoj knjizi islama, vjernici pronalaze inspiraciju za sve aspekte života, uključujući i smjernice o zdravlju. Jedan od pristupa koji povezuje duhovnost i medicinu dolazi od dr. Džemila el-Kudsija ed-Duvejka, liječnika koji je svoju metodologiju u liječenju oslonio na Kur’an i sunnet. U svom radu, dr. Duvejk objašnjava teoriju prema kojoj, na osnovu kur’anskih učenja, konzumiranje voća poslije akšama nije preporučljivo. Ova tvrdnja temelji se na specifičnoj interpretaciji kur’anskih ajeta i načinu na koji su organizirani dijelovi Kur’ana, a istraživanjem je testirana kroz konkretne primjere u medicinskoj praksi.
U početku, dr. Duvejk objašnjava strukturu Kur’ana kao knjige koja sadrži ukupno 240 dijelova. S obzirom da Kur’an ima 30 džuzeva, svaki džuz je podijeljen na dva hizba, dok se svaki hizb sastoji od četiri manja dijela, poznata kao rub’ovi. Na taj način dolazimo do podjele od ukupno 240 dijelova. Dr. Duvejk ističe da ova brojka od 240 dijelova može simbolično odgovarati dvadeset četiri sata u danu, čime se otvara mogućnost za razmatranje različitih kur’anskih uputa u kontekstu vremenskih ciklusa.
Ova struktura inspirisala je dr. Duvejka da dodatno istraži kur’anske ajete koji se odnose na ruku’ – poklonjenje koje se prakticira u namazu. Analizom tih ajeta, dr. Duvejk zaključuje da oni mogu ukazivati na specifična vremena obaveznih namaza. Na osnovu toga, on dijeli kur’anske tekstove na one koji su povezani sa dnevnim namazima, odnosno obdanicom, i one koji su vezani za noćne namaze, ili noć. Kroz ovu analizu, dr. Duvejk dolazi do otkrića da se voće spominje samo u dijelu Kur’ana koji simbolizuje obdanicu, dok se u dijelu koji simbolizuje noć ono ne spominje, osim u kontekstu hurmi, grožđa i nara.
Iz ovog uvida, dr. Duvejk izvodi teoriju da voće generalno nije preporučljivo konzumirati tokom noći, osim ako je riječ o hurmama, grožđu ili nara. Da bi ovu teoriju provjerio u praksi, proveo je istraživanje među svojim pacijentima, koji su pristali da nakon akšama konzumiraju isključivo navedene vrste voća, dok su se odricali ostalih vrsta.
Istraživanje je dalo pozitivne rezultate kod pacijenata koji su patili od određenih hroničnih stanja, uključujući:
- Astmu
- Alergijski rinitis
- Artritis
- Bolove u donjem dijelu leđa
- Probleme s kožom, poput ekcema
Nakon što je uočio pozitivne učinke kod ovih pacijenata, dr. Duvejk je zaključio da se ova metoda može koristiti kao dodatna terapija za poboljšanje zdravlja bolesnika. Pacijenti koji su se pridržavali ovog režima javljali su o postepenom poboljšanju općeg zdravstvenog stanja.
Osim toga, dr. Duvejk spominje da slična praksa postoji i u dalekoistočnim vjerovanjima, koja također obeshrabruju konzumiranje voća tokom noći, ali bez izuzetaka kao što su hurme, grožđe i nar. Za razliku od toga, islam kroz Kur’an nudi smjernice koje omogućavaju određene vrste voća, čime se olakšava svakodnevni život i doprinosi zdravlju.
Zaključno, dr. Duvejk smatra da su kur’anske smjernice univerzalne i da odgovaraju na mnoga pitanja, uključujući pitanja zdravlja i prehrane. Iako nije riječ o medicinskoj preporuci u klasičnom smislu, već o kombinaciji duhovnosti i prakse, ovaj pristup pokazuje kako islam može biti inspiracija za očuvanje zdravlja kroz svakodnevne navike.
Dr. Duvejkova metoda, koja povezuje islamske izvore s prirodnim liječenjem, privukla je pažnju mnogih, jer predstavlja pristup koji uvažava holistički pogled na zdravlje – kao spoj tijela, uma i duhovnosti. Pored klasičnih medicinskih tretmana, on vjeruje da pažljivo odabrana ishrana i praćenje smjernica iz Kur’ana mogu dodatno podržati proces ozdravljenja i doprinijeti kvalitetnijem životu pacijenata. Ovaj način liječenja podsjeća da islam promoviše umjerenost i odgovornost prema tijelu kao daru od Allaha. Dr. Duvejk ističe da je važno da vjernici pristupaju svakodnevnim navikama s namjerom očuvanja zdravlja, u skladu s islamskim principima.
Hvala vam na čitanju! Nadam se da ste pronašli korisne informacije koje će unaprijediti vaše razumijevanje i dobrobit. Hvala.
