Uvod
U eskalirajućem oružanom sukobu između Irana i Izraela, pažnju svjetske javnosti privuklo je novo i zastrašujuće oružje koje je Islamska Republika odlučila upotrijebiti – hipersonične projektile Fattah-1, koje su neki stručnjaci već nazvali “ubicama Izraela”. U najnovijem, jedanaestom po redu napadu unutar operacije “Iskreno obećanje 3”, Iran je lansirao upravo ove projektile, tvrdeći da je time postigao potpunu dominaciju nad zračnim prostorom izraelskih teritorija.
Razrada
Napad je izveden tokom noći, a iranski vrhovni vođa, ajatolah Ali Hamenei, izdao je poruku u kojoj poziva na “nemilosrdnu borbu” protiv Izraela, naglašavajući kako prema toj državi ne smije biti milosti. Ovo je najnoviji čin u dugotrajnoj i sve opasnijoj vojnoj razmjeni, koja ne pokazuje znakove usporavanja. Iako se Iran već ranije služio ovom vrstom naoružanja, konkretno tokom operacije “Iskreno obećanje 2” u oktobru 2024, ovoga puta riječ je o prvoj upotrebi Fattah-1 u trenutnom sukobu.
Riječ hipersonično odnosi se na sposobnost letjelica i projektila da putuju brzinama višim od Mach 5, što odgovara otprilike 6.100 kilometara na sat. No, ono što ove rakete čini posebnima jeste njihova sposobnost manervisanja unutar Zemljine atmosfere pri toj ogromnoj brzini, čime postaju izuzetno teške mete za presretanje, čak i za sofisticirane odbrambene sisteme poput izraelskih Iron Dome i Arrow.
Fattah-1 je posebno značajna jer predstavlja prvo iransko oružje ovog tipa, zvanično predstavljeno 2023. godine. Samo ime – koje znači “Osvajač” – dodijelio mu je lično ajatolah Hamenei. Prema informacijama koje su objavile iranske vlasti i organizacije poput Iran Watch, ova raketa:
-
duga je oko 12 metara
-
ima domet do 1.400 kilometara
-
koristi čvrsto gorivo
-
ima jednostepeni pogon
-
može nositi bojevu glavu tešku do 200 kilograma
-
posjeduje hipersonično klizno bojevo tijelo (HGV) koje omogućava izbjegavanje odbrane
-
razvija maksimalnu brzinu od čak 17.900 kilometara na sat
Zbog svega navedenog, iranske vlasti nazivaju Fattah-1 “ubojicom Izraela”, ističući da ovaj projektil probija čak i najnaprednije odbrambene štitove, čime mijenja ravnotežu snaga na Bliskom istoku.
Uprkos oštrim reakcijama međunarodne zajednice, i Teheran i Tel Aviv nastavljaju s uzajamnim napadima. Trenutna vojna razmjena započela je nakon što je Izrael, u petak, izveo veliku ofanzivu na iranske nuklearne i vojne objekte, što je rezultiralo smrtonosnim udarima i u urbanim područjima obiju zemalja. U tom haosu, veliki broj civila stradao je, dok su strane ambasade počele hitnu evakuaciju svojih državljana.
Izraelske vlasti tvrde da su njihovi napadi rezultirali ubistvom visokopozicioniranog iranskog komandanta Alija Shadmanija, kao i njegovog prethodnika Gholama Alija Rashida, čime su zadali snažan udarac iranskom vojnom vrhu. Međutim, takvi potezi istovremeno provociraju dodatnu eskalaciju i podižu rizik od potpunog regionalnog rata.
U ovom sukobu, neki od ključnih elemenata koji zaslužuju posebnu pažnju su:
-
Uvođenje hipersoničnog naoružanja kao prelomne tačke u vojnoj tehnologiji regije.
-
Psihološki efekat Hameneijevog poziva na nemilosrdnost, koji dodatno radikalizuje frontove.
-
Gubitak visokih vojnih lidera s iranske strane, što može rezultirati ili slabljenjem ili, pak, osvetničkim napadima.
-
Neviđena brzina i razorni potencijal Fattah-1 projektila, koji mijenja sigurnosne proračune i Izraela i njegovih saveznika.
-
Međunarodna zabrinutost zbog moguće destabilizacije šireg regiona, uključujući Libanon, Siriju i Jordan.
Zaključak
Aktuelni sukob između Irana i Izraela ušao je u novu, opasniju fazu, s uvođenjem naprednog hipersoničnog oružja koje potencijalno može promijeniti pravila igre. Fattah-1 nije samo oružje – on je i poruka, i simbol, i strategijska prijetnja koja balansira između demonstracije moći i očajničkog pokušaja odvraćanja protivnika. Iako oba aktera pokazuju čvrstinu u svojim stavovima, prostor za deeskalaciju svakim danom postaje sve uži. Ako međunarodna diplomatija ne djeluje brzo i odlučno, hipersonična budućnost Bliskog istoka mogla bi donijeti posljedice čitavom svijetu.
U konačnici, sve veća učestalost upotrebe sofisticiranog oružja poput hipersoničnih projektila jasno pokazuje da se ratna doktrina na Bliskom istoku brzo mijenja – iz tradicionalne konfrontacije prelazi se u fazu tehnološke dominacije i strateške brzine. Ova promjena donosi i novi nivo nepredvidivosti, gdje sekunde odlučuju o životu i smrti, a političke odluke više ne ostavljaju prostor za manevrisanje. Ako svijet hitno ne pronađe način da zaustavi ovaj ciklus, sukob bi mogao prerasti u jedan od najrazornijih u modernoj historiji.
