Ekonomska situacija u Republici Srpskoj suočava se s ozbiljnim izazovima, a postojeće okolnosti dodatno otežavaju potezi koje donosi političko rukovodstvo, posebno Milorad Dodik. Na to je ukazala Svetlana Cenić, ekonomista i analitičarka, koja smatra da trenutna ekonomska klima u ovom entitetu nije stabilna i da se budućnost ne čini optimističnom.
Posebno zabrinjava činjenica da vlast pribjegava netransparentnim metodama kada je riječ o finansijskim transakcijama i zaduženjima. Cenićeva se osvrnula na nedavnu izjavu Radovana Viškovića, premijera Republike Srpske, koji je najavio dolazak 250 miliona evra, ali nije otkrio ko je stvarni izvor ovog kapitala.
Prema njenim riječima, ovakav pristup je neprihvatljiv jer se javne finansije zovu javnim upravo zato što bi svi građani trebali imati uvid u to odakle dolazi novac i kako se troši.
U ekonomskom sistemu postoji nekoliko osnovnih principa kada je riječ o finansijama entiteta i države:
- Svaka finansijska transakcija treba biti transparentna
- Građani moraju imati uvid u tokove novca
- Zaduženja se moraju jasno prikazati u zvaničnim izvještajima
- Svaki kredit ili zajam treba biti pravno regulisan i opravdan
Međutim, trenutni način upravljanja budžetom Republike Srpske dovodi u pitanje da li se poštuju ovi principi. Ako se neki finansijski aranžmani odvijaju u tajnosti, tada javne finansije više ne ispunjavaju svoju osnovnu funkciju – da budu dostupne i provjerljive svim građanima.
Cenićeva naglašava da nijedan entitet ne može sebi priuštiti luksuz da krije podatke o zaduženjima, jer je to direktno kršenje zakona. Ako se novac dobija na način koji nije u skladu sa zakonskim propisima, onda je upitno kako će se ta sredstva koristiti i kakve će posljedice ostaviti na ekonomiju.
Ona je izrazila zabrinutost i zbog dugova koje Republika Srpska mora otplatiti u narednim godinama. Već sljedeće godine dospijeva na naplatu čak 1,6 milijardi KM, a još uvijek nije jasno kako će vlast osigurati sredstva da pokrije te obaveze.
Postoji nekoliko ključnih problema s kojima se Republika Srpska suočava:
- Ogromni dugovi koji dolaze na naplatu u 2025. godini
- Povećano zaduživanje bez jasnog plana vraćanja dugova
- Nedovoljna transparentnost kada je riječ o porijeklu novca
- Slabljenje domaće privrede i prevelika zavisnost od uvoza
- Povećana finansijska nesigurnost među građanima
Cenićeva upozorava da se situacija dodatno komplikuje činjenicom da Republika Srpska, nekada izvoznik električne energije, sada postaje uvoznik, što dodatno slabi ekonomski bilans.
Također, dok vlast često kritikuje institucije Bosne i Hercegovine, Dodik ne spominje Upravu za indirektno oporezivanje BiH, što, kako Cenićeva ističe, nije slučajno. Upravo ta institucija donosi značajan dio budžetskih prihoda Republici Srpskoj, ali kako njome upravljaju kadrovi SNSD-a, ta tema se izbjegava u javnim istupima rukovodstva entiteta.
Zaključujući svoje izlaganje, Cenićeva ističe da Republika Srpska mora hitno mijenjati način vođenja ekonomije ako želi izbjeći još veću finansijsku krizu. Neophodno je uspostaviti potpunu transparentnost javnih finansija, smanjiti netransparentna zaduženja i jasno definisati planove za rješavanje dugova koji dolaze na naplatu u narednim godinama.
Bez ovih koraka, ekonomija ovog entiteta mogla bi se naći u još težoj situaciji, a građani bi mogli snositi posljedice lošeg upravljanja kroz dodatna poskupljenja i smanjenje životnog standarda prenosi radosno.com
