Međuetničke tenzije u Janji: Kontroverze oko Haruna Hodžića
U posljednjim danima u mjestu Janja, koje se smjestilo u srcu Bosne i Hercegovine, atmosfera je postala napeta zbog najavljenog gostovanja Haruna Hodžića, vjerskog službenika i ratnog veterana. Ova situacija je izazvala ozbiljne brige u vezi s mogućim međuetničkim tenzijama koje bi se mogle dodatno pogoršati. Hodžićevo učešće u kulturnoj manifestaciji “Ljetne večeri Janja” naišlo je na oštru reakciju Udruženja veterana “Garda Panteri”, koje smatra da bi njegovo prisustvo moglo ozbiljno ugroziti mir i stabilnost međuetničkih odnosa u ovom multietničkom mjestu. Ovakve tenzije nisu novost u Bosni i Hercegovini, gdje su često kulturne manifestacije i javni događaji postajali povod za sukobe između različitih etničkih grupa.
Reakcije i zahtjevi Udruženja veterana
Udruženje “Garda Panteri” je putem javnog saopćenja pozvalo lokalne vlasti, uključujući Savjet mjesne zajednice Janja i policiju, da zabrane najavljeno gostovanje Haruna Hodžića. Njihov glavni razlog za ovaj zahtjev je njegova ratna prošlost, koja je, prema njihovim navodima, obeležena kontroverznim i radikalnim stavovima. U saopćenju su istaknuli da je Hodžić bio povezan sa “Crnim labudovima”, jedinicom koja nosi zloglasnu reputaciju, kao i da je obavljao funkciju pomoćnika komandanta za moral u Sedmoj muslimanskoj brigadi. Ove informacije dodatno pojačavaju sumnje u njegovu ulogu kao javne ličnosti, što dovodi do pitanja o njegovoj sposobnosti da doprinosi mirnom suživotu.
Osim toga, “Garda Panteri” su kritikovali Hodžićeve javne nastupe, navodeći da njegovi govori često sadrže nacionalno zapaljivu retoriku. Jedan od najspornijih trenutaka bio je njegovo predavanje o islamizaciji vojske tokom rata, koje su veterani označili kao neprimjereno za javne manifestacije u zajednici s delikatnim etničkim sastavom. Ova vrsta sadržaja, smatraju, može dodatno polarizovati i destabilizovati međuetničke odnose, što je posebno zabrinjavajuće s obzirom na prošlost ovog regiona. Pojava ovakvih stavova na javnim mjestima može stvoriti dodatne tenzije, pogotovo kada se uzmu u obzir bolne uspomene na rat i etničke sukobe iz 90-ih godina.
Problemi s organizatorima manifestacije
Veterani su takođe izrazili zabrinutost zbog Bošnjačkog kulturno-umjetničkog društva “Mula Alija Sadiković”, koje organizuje manifestaciju. Prema njihovim rečima, ovo društvo već godinama poziva ličnosti koje svojim nastupima produbljuju međuetničke podjele. Kritike su se posebno usmjerile prema predsjedniku društva, Azemu Aletoviću, kojeg optužuju da svojim odlukama konstantno ugrožava suživot u Janji.
Ova situacija ukazuje na dublji problem u organizaciji i planiranju kulturnih događaja, gdje se često ne uzima u obzir osjetljivost lokalnog stanovništva.
Veterani su upozorili na ranije incidente tokom manifestacija, uključujući isticanje nacionalnih simbola Republike Srpske, što je izazivalo negodovanje među stanovnicima, kao i prisustvo govornika koji su koristili polarizirajući diskurs. Ove pojave mogu dodatno pogoršati napetosti i dovesti do međunacionalnih trzavica, čime se cijeli događaj stavlja pod lupu institucija. U ovom kontekstu, važno je naglasiti kako kulturne manifestacije mogu biti platforma za izgradnju mostova, ali i za izazivanje sukoba ukoliko se ne pristupi s pažnjom i poštovanjem prema različitim etničkim grupama.
Prijetnja javnom redu i miru
U svjetlu svih ovih dešavanja, “Garda Panteri” su izjavili da su spremni poduzeti sve zakonite mjere kako bi spriječili dolazak Haruna Hodžića ukoliko lokalne vlasti ne reaguju. Dodatnu zabrinutost izaziva i Hodžićeva izjava iz 2023.
godine, kada je tokom govora u džamiji u Nemiloj uporedio Bosnu i Hercegovinu s Gazom, govoreći o stanju pod opsadom i stalnoj opasnosti. Njegova izjava da “svako dijete treba znati koristiti vatreno oružje” izazvala je brojne reakcije u javnosti i dodatno potvrdila sumnje u njegovu posvećenost miru i toleranciji.
Ove izjave dodatno komplikuju situaciju i postavljaju pitanje o njegovoj ulozi kao potencijalnog izazivača tenzija.
Širi kontekst i odgovornost svih strana
Reakcije “Garde Panteri” odražavaju širi problem u bosanskohercegovačkom društvu, gdje se kulturne manifestacije često pretvaraju u poligon za političke i nacionalne sukobe. Manifestacija “Ljetne večeri Janja” je zamišljena kao prostor kulturnog susreta, ali se lako može pretvoriti u osjetljivo mjesto koje će izazvati sukobe.
Pritisak koji vrši veteransko udruženje već je doveo do povećanog interesa nadležnih institucija, koje će morati pažljivo razmotriti pitanje slobode govora i okupljanja nasuprot očuvanju javnog reda i mira. U ovom kontekstu, važno je kako organizatori, tako i lokalne vlasti, preuzmu odgovornost za očuvanje stabilnosti i mira u zajednici.
U ovom kontekstu ostaje otvoreno nekoliko ključnih pitanja: Ko donosi odluke o tome ko je podoban da govori na javnim manifestacijama? Gdje je granica između javne slobode i provokacije? Mogu li pojedinačne izjave iz prošlosti biti dovoljan osnov za zabranu govora danas? Ova situacija u Janji ponovo naglašava koliko je bosanskohercegovačko društvo ranjivo kada je u pitanju prošlost, identitet i interpretacija ratnih događaja. Kako bi se izbjegle slične situacije u budućnosti, nužno je razviti dijalog među zajednicama, te raditi na pomirenju i izgradnji povjerenja.
Potencijalni rizici i odgovornost za budućnost
Ovakve situacije, ako se ne rješavaju pažljivo i odgovorno, mogu lako prerasti u incidente koji potpiruju stare rane i narušavaju već krhki suživot. Odgovornost leži na svima – organizatorima, gostima i institucijama – da stvore atmosferu dijaloga, a ne konfrontacije.
U suprotnom, Janja bi mogla postati simbol još jedne propuštene šanse za miran suživot među etničkim grupama. Uloga lokalnih vlasti i organizacija civilnog društva je ključna u ovom procesu, jer mogu poslužiti kao posrednici u izgradnji povjerenja i prevenciji sukoba.
Upravo zbog toga, važno je da se svi akteri u ovom procesu angažuju na način koji će promovisati zajedništvo i razumijevanje. Na primjer, organizatori manifestacije trebali bi razmotriti uključivanje predstavnika svih etničkih zajednica prilikom planiranja i izvođenja događaja, čime bi se osiguralo da svi osjećaju da su uključeni i poštovani. Samo kroz zajednički rad i otvoren dijalog moguće je prevazići predrasude i stvoriti temelje za budućnost u kojoj će različitost biti viđena kao snaga, a ne kao izvor sukoba.
