Uvod
Izraelska vojska je nedavno potvrdila pokretanje specijalnih i ciljnih operacija unutar južnog Libana, s namjerom neutralizacije terorističke infrastrukture Hezbolaha i sprječavanja njihovog ponovnog učvršćivanja u blizini izraelske granice. Ovaj potez, prvi te vrste nakon prijeratnih aktivnosti i sklapanja primirja u novembru 2024., ukazuje na promjenu strategije, prelazak sa zračnih udara na pažljivo planirane kopnene akcije u određenim tačkama.
Razrada
Izraelski obrambeni aparat je izjavio da su odlučili reagovati nakon što su putem obavještajnih kanala locirali naoružanje i podzemne instalacije Hezbolaha unutar područja južnog Libana. Oni tačno navode dvije ključne lokacije:
-
Grebenski položaj Džabal Blat
-
Regija Labuneh, udaljena svega dva do tri kilometra od izraelskih naselja.
Plan ovih operacija je:
-
Uništavanje skladišta oružja i vojnih položaja,
-
Sprečavanje ponovne izgradnje i širenja Hezbolahovih kapaciteta,
-
Osiguravanje sigurnosti naselja s izraelske strane granice.
Izraelci su uz svoju objavu dostavili i video zapis koji ilustrira noćne aktivnosti trupa u ruralnom području, što AFP nije mogao nezavisno potvrditi english.news.cn+5arabpress.com+5aa.com.tr+5.
Operacije su uslijedile nakon primirja od 27. novembra 2024. koje je formalno zabranilo ofanzivne akcije, ali je ostavilo mogućnost samoodbrane i selektivnih incidenata. Prema izvještajima, ovo bi mogao biti prvi značajan kopneni prodor izraelskih snaga od primirja .
Šira slika i implikacije
Ove aktivnosti ne dešavaju se u vakuumu. One su povezane s geostrateškom i taktičkom pozicijom IDF-a:
-
Od 27. novembra 2024., Izrael se fokusirao na zračne napade i artiljerijsko djelovanje, no sada se sve više koriste kopneni elementi.
-
Izvještaji ukazuju na pojačanu izraelsku prisutnost na strateškim brdima u južnom Libanu, uključujući Jabal Blat, čak i nakon formalnog povlačenja .
-
Analize govore o tome da Izrael ostaje na pet ključnih pozicija, među kojima su dva brda (Labuneh i Džabal Blat), radi „preventivne i obrambene stabilizacije“ teritorije prema Litani rijeci .
Francuski i američki kanali su, unatoč primirju, dozvolili produženu prisutnost IDF-a u tim područjima radi kontrole noćnih incidenata i potencijalno ponovnog naoružanja Hezbolaha .
S druge strane, UNIFIL i libanonska vojska nastoje popuniti praznine iz kojih se Izrael povukao i izgraditi lokalnu kontrolu na tom teritoriju .
Dodatne aktivnosti nakon novembra 2024.
Unutar tih zadnjih mjeseci zabilježene su i druge izraelske operacije:
-
Više zračnih udara i poginulih članova Hezbolaha, uključujući ciljanje lidera na jugu Libana .
-
Incidenti u kojima su pogođeni UNIFIL objekti i pripadnici posmatračke misije .
-
Česta kršenja primirja od strane obe sukobljene strane, uključujući artiljerijske napade, dron projekte i min-obasipanja nakon 27. novembra .
Sve to pokazuje da, iako se formalno primirje poštuje, realnost na terenu predstavlja pratnju tenzija, gdje se postojana izraelska dominacija koristi za ciljanje infrastrukture smatrajući je prijetnjom regionalnoj sigurnosti.
Zaključak
Izraelska vojska je ušla u južni Libanon s jasnim prioritetom: onemogućiti Hezbolah da povrati stratešku poziciju. Operacije, ne samo zračne već i kopnene, pokazuju promjenu taktike – prelazak na precizne i limitirane teritorijalne akcije. Ovaj napor je usklađen s dosadašnjim primirjem, ali i sa širim ciljem da se osigura dugoročna stabilnost izraelskih sela uz granicu.
Iako svjetski posmatrači još odobravaju eventualno zadržavanje izraelskih snaga u strateškim tačkama s podrškom SAD-a i Francuske, reakcije Bejruta, UNIFIL-a i međunarodne zajednice ukazuju na rastuću bojazan od ponovnog produbljivanja sukoba. Uprkos svega, Izrael izgleda odlučan koristiti svaku priliku da učvrsti svoju odbranu i neutralizira svaki potencijalni povratak naoružanog suparnika, čime potvrđuje svoju strategiju kao oprezne, ali nepopustljive sile na južnoj granici.
Pored same vojne dimenzije, trenutna izraelska operacija u južnom Libanu nosi i značajnu političko-stratešku težinu. Uvođenje kopnenih snaga u osjetljivu pograničnu zonu može se posmatrati i kao odgovor na sve izraženiju međunarodnu zabrinutost zbog prisustva i aktivnosti Hezbolaha u tom dijelu Libana. Hezbolah, kao organizacija koju mnoge zemlje – uključujući SAD, Izrael i nekoliko evropskih država – smatraju terorističkom, godinama koristi pogranični pojas za raspoređivanje svojih borbenih kapaciteta. Time se, po mišljenju izraelskih sigurnosnih struktura, ugrožava ne samo suverenitet Libana već i regionalna ravnoteža moći. Izrael pokušava stvoriti tampon-zonu eliminacijom ključne infrastrukture Hezbolaha, istovremeno šaljući poruku kako neće tolerisati obnovu militantnih položaja u neposrednoj blizini svojih naselja. Međutim, ovakvi potezi mogu izazvati ozbiljne diplomatske komplikacije, jer Bejrut i brojni međunarodni akteri ove akcije vide kao kršenje libanonskog teritorijalnog integriteta i moguć povod za širi sukob. U tom kontekstu, operacija nije samo vojnog karaktera, već i dio šireg nadmetanja za kontrolu nad granicom, gdje se oružje i obavještajni podaci miješaju s političkim porukama i međunarodnim pritiscima.
