Izraelska vlada je uputila oštra upozorenja nekim vodećim evropskim državama u vezi s mogućim priznanjem palestinske države, ističući da bi takvi jednostrani koraci mogli izazvati izraelske protumjere koji uključuju širenje suvereniteta na dijelove Zapadne obale i Jordanske doline. Ove izjave predstavljaju snažan diplomatski signal koji dolazi u trenutku rastućih tenzija u regiji i uoči važnih međunarodnih skupova.
Prema izvještajima medija kao što su Times of Israel i Haaretz, izraelski ministri su jasno dali do znanja svojim evropskim kolegama da će svaki pokušaj priznavanja palestinske države bez pregovora biti shvaćen kao neprijateljski čin. Konkretno, ministar za strateška pitanja Ron Dermer upozorio je francuskog i britanskog ministra vanjskih poslova da bi Izrael mogao reagovati aneksijom oblasti označene kao “C” na Zapadnoj obali, kao i legalizacijom naselja koja do sada nisu bila odobrena. Sličnu poruku prenio je i ministar vanjskih poslova Gideon Sa’ar kolegama u Velikoj Britaniji, Francuskoj i drugim državama, naglašavajući da će “jednostrani potezi protiv Izraela biti odgovoreni jednostranim potezima Izraela.”
Ova upozorenja uslijedila su neposredno prije planiranog francusko-saudijskog summita u New Yorku, gdje se očekuje da će francuski predsjednik Emmanuel Macron promovisati inicijativu koordiniranog priznanja palestinske države. Iako Sjedinjene Američke Države već odbijaju sudjelovati u ovim planovima, evropske zemlje su podijeljene u svom stavu. Neke države poput Njemačke, Mađarske i Češke izražavaju protivljenje jednostranom priznanju, dok druge, poput Španije i Malte, podržavaju takve inicijative.
Francuska, kao jedna od najvažnijih evropskih sila, potencijalnim priznanjem palestinske države označila bi značajnu promjenu svoje vanjske politike, što bi moglo pogoršati odnose s Izraelom. Izraelski premijer Benjamin Netanyahu je već izrazio snažno protivljenje ovom potezu, tvrdeći da bi on predstavljao “veliku nagradu za terorizam”. Izrael smatra da bi takav korak stranih država sada bio percipiran kao podstrek Hamasovom napadu od 7. oktobra, što dodatno komplikuje već ionako napetu situaciju.
Paralelno s diplomatskim pritiscima, u Evropi raste nezadovoljstvo i kritika izraelskih vojnih operacija u Gazi. Švedska je nedavno pozvala izraelskog ambasadora na konsultacije zbog zabrane humanitarne pomoći, što je izazvalo oštru reakciju švedskog premijera Ulfa Kristerssona. On je naglasio da švedska vlada “apsolutno ne podržava trenutne izraelske akcije kojima se uskraćuje pristup Gazi.” Švedski premijer je istaknuo da sve više evropskih zemalja vrši pritisak na Izrael da promijeni svoje postupke, te da postoji rasprava o reviziji sporazuma o pridruživanju između EU i Izraela, s ciljem provjere poštivanja ljudskih prava i demokratskih načela.
Prema informacijama Times of Israel, do sada je 17 od 27 članica Evropske unije izrazilo podršku toj reviziji, dok je Njemačka jedan od rijetkih značajnih protivnika takvog koraka. Ipak, i njemački kancelar Friedrich Merz pokazuje jasnu promjenu tona u svojoj retorici. Na konferenciji u Finskoj, Merz je oštro kritizirao izraelske masovne zračne napade u Gazi, ocijenivši da se oni više ne mogu opravdati borbom protiv terorizma. On je rekao da su ove vojne operacije izgubile smisao i da ih gleda veoma kritički, ističući da smatra potrebnim javno izraziti svoje nezadovoljstvo.
Sličan stav zauzela je i predsjednica Evropske komisije Ursula von der Leyen, koja je osudila proširenje izraelskih vojnih operacija u Gazi kao neprimjereno i nehumanitarno. Ona je naglasila da, iako Evropa podržava pravo Izraela na sigurnost i samoodbranu, nerazmjerna upotreba sile nad civilima ne može biti opravdana ni s humanitarnog ni s međunarodnog aspekta. Von der Leyen je posebno istakla napade na civilnu infrastrukturu, uključujući škole koje služe kao skloništa za raseljene palestinske porodice, te je oštro osudila ubijanje civila, među kojima ima i djece. Također je naglasila da evropska predanost “pravednom, sveobuhvatnom i dugotrajnom miru zasnovanom na rješenju dviju država” ostaje nepokolebljiva.
Situacija u Pojasu Gaze dodatno je pogoršana izraelskom blokadom pomoći od početka marta, što je izazvalo ozbiljne nestašice hrane i lijekova. Iako je blokada djelomično ublažena prošle sedmice pod pritiskom međunarodne zajednice, još uvijek postoje značajni problemi u distribuciji pomoći zbog kontinuiranih vojnih operacija Izraela, što dodatno otežava život civilima u Gazi.
Ukratko, ovaj kompleksan diplomatski i vojni sukob pokazuje duboke podjele u međunarodnoj zajednici oko pitanja priznavanja palestinske države i reakcija na izraelske vojne akcije. Dok Izrael prijeti ozbiljnim mjerama poput aneksije dijelova Zapadne obale u slučaju jednostranog priznanja Palestine, evropske zemlje su podijeljene između podrške palestinskim težnjama i zabrinutosti zbog destabilizacije regije. Istovremeno, sve oštrije kritike na račun Izraela dolaze iz Evrope, posebno zbog humanitarnih posljedica sukoba u Gazi, što dodatno komplicira postojeće političke i diplomatske odnose.
