U Bosni i Hercegovini najavljeno je ozbiljno pogoršanje vremenskih prilika u vidu ekstremno visokih temperatura, zbog čega je Federalni hidrometeorološki zavod (FHMZ) izdao narandžasto upozorenje koje važi za cijelu teritoriju države. Ova obavijest posebno se odnosi na dane 25. i 26. juni 2025. godine, u vremenskom rasponu od 12:00 do 17:00 sati, kada će dnevne temperature dostići alarmantne vrijednosti.

Očekuje se da će se temperatura kretati između 33 i 38 stepeni Celzijusa, dok bi lokalno mogle dostići i čak 41 stepen, što se smatra ekstremnim i opasnim za širu populaciju. Meteorolozi upozoravaju da ovi nivoi toplote predstavljaju rizik ne samo za zdravlje ljudi, već i za funkcionisanje svakodnevnog života, uključujući fizičke aktivnosti, radne zadatke na otvorenom i opće stanje infrastrukture.

Kako bi se građani što efikasnije zaštitili od potencijalno opasnih posljedica toplotnog vala, FHMZ, u skladu s preporukama Svjetske meteorološke organizacije (WMO), objavio je niz savjeta i mjera opreza. Građanima se preporučuje sljedeće:

  • Izbjegavanje boravka na suncu tokom najtoplijeg dijela dana, naročito između 12:00 i 17:00 sati, kada su UV zrake najjače i najštetnije.

  • Unošenje dovoljne količine tečnosti, pri čemu je preporučljivo piti vodu i izbjegavati alkoholna i zaslađena pića koja mogu izazvati dodatnu dehidraciju.

  • Smanjenje fizičke aktivnosti, posebno napornih zadataka poput sportskih aktivnosti, rada u polju ili teških građevinskih poslova.

  • Nošenje lagane i svijetle odjeće, kao i korištenje šešira, kapa i sunčanih naočala koji mogu pomoći u zaštiti od direktnog sunca.

  • Nikada ne ostavljati djecu i kućne ljubimce u vozilima, čak ni na kratko, jer temperature unutar automobila mogu vrlo brzo dostići fatalne vrijednosti.

Pored toga, vlasti napominju da bi visoke temperature mogle uticati na ometanje dnevnih aktivnosti, kao i na moguće prekide u radu pojedinih sektora. Ovo se posebno odnosi na:

  1. Građevinski sektor, gdje bi zbog toplote moglo doći do odlaganja radova na objektima i putevima.

  2. Poljoprivredne radove, jer visoka temperatura može štetno djelovati kako na radnike tako i na biljne kulture.

  3. Uslužne djelatnosti, naročito one koje uključuju direktan kontakt s kupcima na otvorenom, kao što su pijace ili ulični štandovi.

Takođe se savjetuje da se posebno pažnja posveti ranjivim kategorijama stanovništva, kao što su:

  • starije osobe,

  • hronični bolesnici,

  • mala djeca,

  • osobe koje rade na otvorenom.

Zdravstvene ustanove savjetuju dodatni oprez, ističući da ekstremne vrućine mogu uzrokovati niz zdravstvenih problema, među kojima su toplotni udar, iscrpljenost, dehidracija, kao i pogoršanje već postojećih hroničnih bolesti. U tom kontekstu, preporučuje se češće tuširanje mlakom vodom, boravak u rashlađenim prostorijama i izbjegavanje nepotrebnog izlaska iz kuće.

Iako se visoke temperature mogu činiti kao privremeni diskomfort, njihovi efekti mogu imati dugoročne posljedice, naročito ako se zanemari preporučeni oprez. Narandžasto upozorenje FHMZ-a, koje je rang niže od crvenog, ipak nosi visok nivo rizika za zdravlje i sigurnost stanovništva.

Prethodni toplotni valovi pokazali su da se ovakvi vremenski uslovi često prate povećanjem broja posjeta hitnim službama, kao i povećanjem smrtnosti među najugroženijim grupama. Zbog toga se apeluje na građane da ozbiljno shvate preporuke nadležnih tijela i prilagode svoje dnevne navike u skladu s datim savjetima.

U vremenu kada su klimatske promjene sve izraženije, ovakvi ekstremni vremenski uslovi postaju sve češći. Narandžasto upozorenje je jasan pokazatelj da se radi o potencijalno opasnoj situaciji, te da je odgovorno ponašanje svakog pojedinca ključno za očuvanje zdravlja i života.

U narednim danima, nadležne institucije će nastaviti s praćenjem vremenskih prilika i blagovremenim informisanjem javnosti. Građani se pozivaju da redovno prate izvještaje FHMZ-a i drugih zvaničnih izvora, te da ne podcjenjuju opasnost koju toplotni talasi nose sa sobom.

Važno je napomenuti da će učestalost i intenzitet ovakvih toplotnih udara vjerovatno nastaviti rasti u budućnosti, što zahtijeva dugoročne strategije prilagođavanja klimatskim promjenama na nivou cijelog društva. Od lokalnih vlasti i zdravstvenih službi očekuje se bolja pripremljenost za ekstremne vremenske uslove, uključujući razvoj sistema ranog upozoravanja, stvaranje “hladnih zona” u gradovima i jačanje svijesti javnosti o preventivnim mjerama. U konačnici, svaka osoba može doprinijeti svojoj sigurnosti i sigurnosti svoje zajednice odgovornim ponašanjem i solidarnim djelovanjem u danima kada priroda postavlja ozbiljne izazove.

LEAVE A REPLY

Please enter your comment!
Please enter your name here