Rat u Gazi je postao ključna tema koja je ujedinila muslimanske glasače u Sjedinjenim Američkim Državama na način koji se rijetko viđa. Ova tema sada dominira političkom scenom i ima potencijal da značajno utiče na ishod predsjedničkih izbora 2024. godine. Muslimanska zajednica, koja čini oko 1% američke populacije, ali je koncentrisana u ključnim državama poput Georgije, Pennsylvanije i Michigana, sve više izražava svoje nezadovoljstvo prema trenutnoj administraciji i njenom odnosu prema ratu u Gazi.
Na prethodnim izborima 2020. godine, predsjednik Joe Biden uživao je veliku podršku muslimanskih glasača, od kojih je čak 65% glasalo za njega. Ova podrška bila je ključna za njegovu pobjedu u nekim od najvažnijih neodlučnih država. Na primjer, Biden je osvojio Georgiju s razlikom od samo 12.000 glasova, gdje je glasalo više od 61.000 muslimanskih birača, dok je Pennsylvaniju osvojio s razlikom od 81.000 glasova, gdje je glasalo 125.000 muslimana. Međutim, podrška Bidenu značajno je opala zbog njegovog stava prema ratu u Gazi.
Istraživanje koje je proveo Institut za socijalnu politiku i razumijevanje (ISPU) pokazalo je da je samo 12% muslimanskih glasača spremno podržati Bidena na predstojećim izborima, što predstavlja dramatičan pad u odnosu na prethodne izbore. Ovo nezadovoljstvo muslimanskih birača ne odražava se samo na Bidena već i na šire nezadovoljstvo prema establišmentu Demokratske stranke.
Rat u Gazi sada je najvažnije političko pitanje za muslimanske glasače u ključnim državama, dok su prethodne teme poput zdravstvene zaštite, ekonomije i socijalne pravde pale u drugi plan. Prema najnovijem istraživanju, 61% muslimanskih glasača u Georgiji, Pennsylvaniji i Michiganu smatra rat u Gazi svojim glavnim prioritetom, dok je izbjegavanje učešća SAD-a u stranim ratovima na drugom mjestu s 22% podrške.
Ovo nezadovoljstvo prema Bidenu i Demokratskoj stranci otvorilo je vrata za treće strane i nezavisne kandidate. Gotovo trećina muslimanskih glasača razmišlja o podršci trećim strankama ili razmatra mogućnost da napiše ime nezavisnog kandidata. Iako je podrška Donaldu Trumpu među muslimanskim glasačima porasla s 18% u 2020. na 22% u 2024. godini, većina bivših Bidenovih pristalica još uvijek traži alternativu unutar trećih strana ili su i dalje neodlučni.
Značajno je da i Demokratska stranka prepoznaje ovu promjenu raspoloženja među muslimanskim glasačima. Kamala Harris, demokratska predsjednička kandidatkinja, već se distancirala od Bidenovog stava prema Izraelu i ratu u Gazi. U julu 2024. godine, Harris nije prisustvovala obraćanju izraelskog premijera Benjamina Netanyahua u Kongresu i otvoreno je izrazila svoju podršku prekidu vatre, što je naišlo na odobravanje muslimanske zajednice.
Ipak, i pored određenih koraka ka zadobijanju povjerenja muslimanskih glasača, Harrisova kampanja je naišla na prepreke. Odbijanje da se američkom Palestincu omogući govor na Demokratskoj nacionalnoj konvenciji razočaralo je mnoge muslimanske glasače i narušilo nadu u promjenu politike prema Palestini.
Pored toga, kandidati trećih strana, poput Jill Stein i Cornel Westa, otvoreno su izrazili podršku narodu Gaze, što ih čini privlačnim za nezadovoljne muslimanske birače. West je čak izabrao Melinu Abdullah, crnu muslimanku, kao svoju kandidatkinju za potpredsjednicu, dok je Stein odabrala muslimanskog aktivistu i akademika Rudolpha “Butch” Warea.
Ono što dodatno komplikuje situaciju je porast incidenata islamofobije i pristranosti, što dodatno motiviše muslimanske glasače da se politički angažuju. Vijeće za američko-islamske odnose prijavilo je povećanje broja prijavljenih slučajeva islamofobije, a brojni muslimanski studenti suočavaju se s prijetnjama izbacivanja s fakulteta ili krivičnim prijavama zbog svoje propalestinske aktivističke djelatnosti.
Uprkos svim ovim izazovima, muslimanski glasači ostaju odlučni da se bore za svoja prava i interese. Solidarnost s narodom Gaze postala je središnje pitanje koje definiše njihovu političku mobilizaciju, i nijedan kandidat ne može sebi priuštiti da zanemari ovu važnu biračku skupinu. Muslimanski glasači sada jasno stavljaju do znanja da neće podržati one koji ne prepoznaju njihovu zabrinutost i zahtjeve, čime se njihova politička moć dodatno učvršćuje u američkom izbornom procesu.
hayat
