Izlaganje pesticidima kroz svakodnevnu prehranu postaje sve ozbiljniji zdravstveni problem, kako za odrasle, tako i posebno za djecu. U kontekstu savremenog načina uzgoja hrane, posebno voća i povrća, sve više istraživanja pokazuje da je veliki broj proizvoda kontaminiran hemijskim supstancama koje se koriste za zaštitu bilja – ali koje istovremeno ugrožavaju naše zdravlje.
U istraživanju sprovedenom u Švedskoj, naučnici su dokazali da se ostaci insekticida, fungicida i regulatora rasta nakupljaju u organizmu, čak i nakon relativno kratkog perioda izloženosti. Posebno je alarmantna činjenica da se ovi toksini mogu detektovati u tijelima djece, čime se jasno pokazuje da su najmlađi najranjivija skupina. Ono što daje nadu jeste otkriće da prekid unosa kontaminirane hrane već nakon dvije sedmice može dovesti do potpunog nestanka pesticida iz organizma.
Iako se u svakodnevnom životu teško potpuno izolovati od štetnih supstanci, postoje konkretni koraci koje možemo preduzeti kako bismo smanjili rizik. Najvažniji savjet stručnjaka glasi: izbjegavati konzumaciju povrća koje nije organsko ili nije uzgojeno u vlastitom vrtu.
Postoji više razloga zašto bi ovo trebalo ozbiljno shvatiti:
1. Zdravlje mozga
Već u dokumentima iz 2008. godine, brojni pesticidi su identificirani kao neurotoksini. To znači da mogu izazvati oštećenja u nervnom sistemu, naročito ako se unos ponavlja kroz duži vremenski period. Naučna zajednica je otkrila jasnu povezanost između pesticida i pojave Parkinsonove bolesti, koja je hronični i progresivni neurološki poremećaj karakterističan po gubitku motoričkih funkcija. Takvi nalazi ne ostavljaju prostora za ignorisanje uticaja ovih hemikalija na centralni nervni sistem.
2. Zagađenje okoline
Prema jednom zvaničnom izvještaju iz 2011. godine, hemikalija glifosat – jedan od najzastupljenijih pesticida u svijetu – odgovorna je za zagađenje između 60% i 100% uzoraka zraka. Njegova prisutnost zabilježena je i u podzemnim vodama širom Evrope, gdje više od 40% uzoraka pokazuje pozitivan rezultat na ovu supstancu. Najšokantniji su nalazi iz Njemačke, gdje su tragovi glifosata detektovani ne samo u urinu odraslih, već i u krvi i majčinom mlijeku. Ovi podaci ukazuju da pesticidi ne ostaju samo na površini hrane – oni dospijevaju duboko u naš ekosistem i organizam.
3. Zdravlje djece
Djeca su u posebnom fokusu kada je riječ o toksičnim uticajima iz okoline. Američka akademija za pedijatriju upozorava da izloženost pesticidima kod djece može dovesti do razvoja karcinoma, smanjenih kognitivnih sposobnosti i poremećaja u ponašanju. Rezultati istraživanja pokazuju da:
-
Djeca koja su bila izložena pesticidima u predškolskom uzrastu imaju lošije rezultate u koordinaciji ruku i očiju.
-
Pokazuju slabiju kratkoročnu memoriju.
-
Imaju manju izdržljivost i sporiji mentalni odgovor na zadatke.
Ove pojave su direktno povezane sa prisustvom toksina u organizmu, što dodatno naglašava potrebu da se pažljivo bira porijeklo hrane.
Povrće koje treba izbjegavati (osim ako nije organsko ili domaće)
Da bi se izbjegla izloženost štetnim pesticidima, preporučuje se ograničiti konzumaciju sljedećeg povrća, osim ako je organski uzgojeno ili potpuno prirodno iz vlastitog vrta:
-
Celer
-
Spanać
-
Paradajz
-
Čeri paradajz
-
Krastavac
-
Paprika babura
Ove vrste povrća spadaju među one koje se najviše tretiraju pesticidima, jer su osjetljive na štetočine i bolesti, a tržište zahtijeva vizuelno savršen proizvod. Međutim, zdravlje ne bi smjelo biti žrtva estetike ili praktičnosti prenosi pressmediabih
