U posljednjim dešavanjima u Venecueli, prema analizama iz Washingtona, jasno se pokazuje da aktuelna kriza nadilazi okvire jedne države i poprima obilježja mnogo šire geopolitičke strategije. Novinar Ivica Puljić, koji iz američke prijestolnice godinama prati vanjsku politiku Sjedinjenih Američkih Država, opisuje najnoviju operaciju kao događaj koji više podsjeća na scene iz visokobudžetnog akcijskog filma nego na klasičnu vojno-političku intervenciju. Brzina, koordinacija i razmjeri akcije ostavili su snažan utisak čak i na iskusne analitičare međunarodnih odnosa.
Prema Puljićevim navodima, u operaciji je učestvovalo oko 150 zrakoplova, što jasno govori o ozbiljnosti i složenosti cijelog poduhvata. Prvi val činili su vojni avioni koji su ciljano djelovali na protuzračnu odbranu Venecuele, čime je stvoren prostor za daljnje operacije. Nakon toga, helikopterske jedinice ušle su u vojnu bazu u kojoj se nalazio predsjednik države. Cijela akcija bila je precizno tempirana i koordinirana iz više pravaca, a komandni centri nalazili su se u dvadesetak američkih vojnih baza širom regije.
Puljić ističe da, iako je jedan američki helikopter tokom operacije pogođen, letjelica se ipak uspjela sigurno vratiti u bazu, što dodatno potvrđuje visok nivo pripremljenosti i tehničke nadmoći američkih snaga. Upravo takvi detalji doprinose dojmu da je operacija bila planski osmišljena kako bi se minimizirali gubici, a maksimalno demonstrirala moć.
Nakon vojne akcije uslijedio je politički dio priče. Američki predsjednik Donald Trump održao je konferenciju za novinare na kojoj nije krio zadovoljstvo ishodom. Operaciju je opisao kao jedan od najefikasnijih i najimpresivnijih prikaza američke vojne sposobnosti u historiji zemlje. Tom prilikom najavio je i da će SAD preuzeti ključnu ulogu u upravljanju Venecuelom, formirajući tim koji će, prema njegovim riječima, voditi zemlju kroz novu fazu.
Trump je posebno naglasio imena ljudi kojima vjeruje, među kojima su:
-
Marco Rubio, državni tajnik
-
Pete Hegseth, ministar odbrane
-
Stephen Miller, predsjednikov savjetnik
-
General Dan Cain, jedan od ključnih vojnih lidera
Prema Trumpovim riječima, ovaj tim spreman je da reagira i u slučaju potrebe za novim, još snažnijim valom napada. Naglasio je da su američke trupe u punoj pripravnosti, čime je poslao jasnu poruku i saveznicima i protivnicima.
Poseban segment njegovog obraćanja odnosio se na ekonomske interese. Trump je otvoreno govorio o dolasku velikih američkih kompanija u Venecuelu, naglašavajući da će one ostvariti značajnu dobit. Američka dominacija zapadne hemisfere, kako je rekao, više nikada neće biti dovedena u pitanje. U tom kontekstu poslao je i upozorenje autoritarnim liderima širom svijeta, poručivši da sada znaju kakve posljedice mogu očekivati.
Reakcije u američkom Kongresu bile su podijeljene. Dok su pojedini zastupnici akciju okarakterisali kao nezakonitu i preuranjenu, dio republikanaca smatra da je riječ o opravdanom potezu u interesu nacionalne sigurnosti. Marco Rubio je dodatno zaoštrio retoriku izjavom da bi se, na mjestu kubanskih vlasti, ozbiljno zabrinuo. Također je naglasio da Kongres nije unaprijed obaviješten kako bi se spriječilo curenje informacija, jer, kako je Trump rekao, ne vjeruje u potpunosti zakonodavcima zbog čestih odavanja povjerljivih podataka.
Puljić u svojoj analizi poseban akcenat stavlja na energetsku dimenziju cijelog procesa. Kontrola nad venecuelanskom naftom, prema njegovim riječima, može imati višestruke efekte:
-
smanjenje američke zavisnosti od nestabilnih regija poput Perzijskog zaljeva
-
jačanje utjecaja SAD-a na globalne cijene nafte
-
očuvanje centralne uloge dolara kroz petrodolarski sistem
-
povećanje geopolitičke fleksibilnosti u slučaju sukoba s Iranom
Upravo zbog toga Venecuela, kako Puljić naglašava, prestaje biti samo regionalno pitanje. Ona postaje primjer kako se kombinacijom ekonomskog pritiska, političkog inženjeringa i vojne sile može restrukturirati suverena država i preusmjeriti globalna ravnoteža moći. Ovakav pristup šalje jasnu poruku ostatku svijeta o spremnosti SAD-a da zaštite svoje interese.
Na kraju, Puljić zaključuje da se u budućnosti može očekivati daljnje širenje američkog energetskog i geopolitičkog utjecaja, ne samo u Latinskoj Americi nego i mnogo šire. Dešavanja u Karakasu tek su uvod u novu fazu međunarodnih odnosa, u kojoj će Venecuela ostati simbol dubokih i dugoročnih promjena na svjetskoj političkoj sceni.
