U recentnom izvještaju izraelske radiodifuzne korporacije KAN, otkriveno je da je izraelska vojska namjerno uništila velike količine humanitarne pomoći namijenjene stanovnicima Gaze. Ovaj šokantan podatak izazvao je brojne reakcije širom svijeta, posebno jer se radi o paketu pomoći koji je uključivao hranu, lijekove i druge neophodne zalihe. Prema izvorima unutar same vojske, uništeno je preko 1.000 kamiona pomoći, što predstavlja značajan udarac za pogođeno stanovništvo koje se suočava s dubokom humanitarnom krizom.
U osnovi ovog izvještaja nalazi se izjava pripadnika izraelskih snaga koji su izjavili da su često bili primorani ostavljati pomoć na otvorenom, na direktnoj sunčevoj svjetlosti, jer prema njihovim tvrdnjama, ne postoji odgovarajući način da se ta pomoć transportuje u samu Gazu. U nekim slučajevima, pakete su morali spaliti ili zakopati kako ne bi propali. Ova praksa, prema njihovim riječima, nastala je iz nemogućnosti pravilnog distribuisanja pomoći.
S druge strane, izraelske vlasti opravdavaju ovu odluku tvrdeći da je “mehanizam distribucije pomoći u Gazi nefunkcionalan”. Ovakvo obrazloženje naišlo je na oštre kritike i osude iz međunarodne zajednice jer se ovakav potez odvija u trenutku kada je humanitarna situacija u Gazi izrazito teška. Stručnjaci i predstavnici međunarodnih organizacija upozoravaju da preko 2,3 miliona ljudi u Gazi živi u ekstremnoj oskudici i na rubu gladi nakon gotovo dvije godine sukoba i blokade.
Ova situacija nije slučajna ili izolovana, već se uklapa u širi kontekst dugotrajne blokade Pojasa Gaze, koju Izrael primjenjuje već gotovo dva desetljeća. Međutim, od početka najnovijeg sukoba uslovi su se dodatno pogoršali, a pristup osnovnim resursima znatno ograničen.
Među ključnim problemima koji su iznijeti u ovom slučaju nalaze se:
-
Namjerno uništavanje humanitarne pomoći;
-
Blokada pristupa i transporta pomoći unutar Gaze;
-
Dugotrajno zadržavanje i propadanje hrane i lijekova na graničnim prelazima;
-
Posljedice na živote više miliona ljudi koji se nalaze u humanitarnoj krizi.
Uprkos brojnim optužbama, izraelski zvaničnici odbacuju bilo kakvu odgovornost. Oni upućuju na činjenicu da je osnovni problem u kolapsu civilne infrastrukture unutar same Gaze, koja je, kako tvrde, devastirana ratnim dejstvima. Međutim, većina međunarodnih izvještaja ističe da je upravo izraelsko bombardovanje glavni uzrok uništenja te infrastrukture, što dodatno komplikuje situaciju i otežava pristup pomoći.
Međunarodne organizacije, poput Ujedinjenih nacija i mnogih nevladinih organizacija, iznijele su brojne prigovore zbog ponašanja izraelskih vlasti. One tvrde da je onemogućavanje ili odgađanje isporuke hrane, vode i lijekova ne samo neprihvatljivo već može predstavljati ozbiljno kršenje međunarodnog humanitarnog prava. U posljednje vrijeme raste i broj pravnika i međunarodnih zvaničnika koji smatraju da bi takve aktivnosti mogle podlijegati pod definiciju genocida prema Konvenciji o genocidu.
Ova situacija dodatno ukazuje na složenost sukoba i težinu humanitarnih posljedica koje pogađaju civile u Gazi. Istovremeno, izraelska strana uporno insistira na svom stavu i odbacuje bilo kakvu krivicu, što dodatno otežava pronalaženje rješenja.
Važno je razumjeti da se ovdje ne radi samo o običnoj logističkoj ili administrativnoj grešci, već o namjernom uništavanju pomoći u periodu kada stanovništvo Gaze očajnički treba tu pomoć. Ova praksa ima duboke posljedice po živote miliona ljudi koji se svakodnevno bore za osnovne uslove za preživljavanje.
U zaključku, aktuelna situacija predstavlja alarmantan primjer sukoba između vojnih operacija i humanitarnih potreba. Da bi se ublažila ova kriza, neophodno je osigurati neometan pristup i dostavu pomoći ljudima koji su pogođeni sukobom. Samo kroz transparentnost, poštivanje međunarodnih normi i zajednički napor može se omogućiti da pomoć stigne do onih kojima je najpotrebnija i da se izbjegnu ovakve tragedije u budućnosti.
