Usvajanje Prijedloga Zakona o Profesionalnoj Vojsci BiH
Dom naroda Parlamentarne skupštine Bosne i Hercegovine nedavno je na hitnoj sjednici usvojio Prijedlog zakona o izmjeni Zakona o službi u Oružanim snagama BiH. Ova reforma, koju je inicirao delegat Džemal Smajić, ima za cilj prilagoditi starosnu granicu za profesionalne vojnike, koja se trenutno postavlja na 40 godina, na 45 godina. Ovaj korak je odgovor na izazove sa kojima se suočavaju Oružane snage, koje se bore s nedostatkom ljudstva, a istovremeno omogućava veteranima i iskusnim vojnicima da ostanu aktivni u svojim ulogama. Ovaj prijedlog nije samo administrativna promjena, već značajna prilika da se očuva iskustvo i znanje koje ovi vojnici posjeduju.
Prijedlog zakona dolazi u vrijeme kada Oružane snage BiH zapažaju ozbiljan manjak vojnika, a brojni uposlenici napuštaju vojsku u potrazi za boljim mogućnostima na tržištu rada. Smajić je, tokom izlaganja, naglasio da većina profesionalaca koji napuštaju vojsku u dobi od 40 godina često imaju porodice i suočavaju se s dodatnim izazovima prilikom pronalaska zaposlenja. Ova izmjena zakona, prema njegovim riječima, predstavlja nužnost kako bi se osiguralo da se ne izgubi dragocjeno vojno iskustvo i znanje. Naime, vojnici koji su služili dugi niz godina posjeduju veštine koje se teško mogu dobiti u kratkom vremenu, a njihovo odsustvo može značiti gubitak stručnosti za Oružane snage BiH.
Razlozi za izmjenu starosne granice
Razlozi za povećanje starosne granice su višestruki. Prvo, trenutni sistem ostavlja mnogo iskusnih vojnika na margini, dok se u isto vrijeme suočavamo s gubitkom kvalifikovanih kadrova. Ova situacija je dodatno pogoršana visokom stopom nezaposlenosti među veteranima, jer mnogi od njih teško pronalaze poslove koji bi odgovarali njihovim vještinama i iskustvu. Prema nekim procjenama, više od 200 vojnika ostalo je bez posla samo ove godine, što je izazvalo zabrinutost među članovima Parlamenta i vojnim stručnjacima. Pored toga, mnogi vojnici u toj dobi imaju razvijen osjećaj odgovornosti prema porodici, što dodatno otežava njihovo odlučivanje o napuštanju vojske u kojoj su proveli značajan dio svog života.
Tokom rasprave, istaknuto je da postoji mogućnost daljnjeg povećanja starosne granice, čak do 55 godina. Ovaj prijedlog je naišao na podršku, ali su se pojavljivale i zabrinutosti. Naime, Nikola Špirić je naglasio da bi prevelik porast starosne granice mogao rezultirati stvaranjem vojske koja će se više posvetiti socijalnoj pomoći nego aktivnoj obrani. Takav scenarij bi mogao umanjiti sposobnost vojske da odgovori na savremene sigurnosne izazove koji se javljaju u regiji i šire. Također, postoji strah da bi prekomjerno stariji sastav vojnika mogao usporiti proces obuke i modernizacije potrebnih za prilagođavanje novim tehnologijama i razvoju vojne strategije.
Podrška i opozicija
Osim Smajića, zakon je podržala i delegatkinja Marina Pendeš iz Kluba Hrvata, koja je naglasila važnost očuvanja iskustva postojećih vojnika i njihovih prava da ostanu u službi ukoliko to žele. Ova inicijativa je naišla na različite stavove unutar Doma naroda, što ukazuje na kompleksnost pitanja koja okružuju reformu Oružanih snaga.
Pojedini članovi Parlamenta ističu da bi se trebala razmotriti i dodatna pitanja, kao što su mogućnosti dodatne obuke za starije vojnike kako bi ostali konkurentni u vojnim operacijama. Takva obuka bi mogla osigurati da i stariji vojnici budu sposobni da se nose sa novim izazovima i tehnologijama.
Dalji koraci i očekivanja
Nakon prvog čitanja zakona, otvoren je put za amandmansku fazu, u kojoj će se dalje raspraviti o detaljima i potencijalnim izmjenama. Predsjedavajući Doma naroda, Kemal Ademović, najavio je novu hitnu sjednicu za 23. decembar, gdje će se razmatrati i drugi važni zakoni, uključujući i one koji se tiču pravosudnog sistema BiH.
Ova sjednica će biti prilika za članove Parlamenta da izraze svoje stavove i eventualno predlože dodatne amandmane koji bi unaprijedili zakonodavstvo o Oružanim snagama.
Uz to, očekuje se da će se na narednim sjednicama razgovarati o potrebama opremanja vojske, kao i o strategijama za privlačenje novih kadrova, kako bi se ublažilo pitanje nedostatka vojnika.
U zaključku, usvajanje ovog Prijedloga zakona o profesionalnoj vojsci BiH predstavlja važan korak ka prilagođavanju zakonodavstva potrebama modernih Oružanih snaga. Uzimajući u obzir demografske promjene i izazove na tržištu rada, ovaj zakon bi mogao pomoći u očuvanju vojne tradicije i poboljšanju sigurnosti zemlje. Osiguranje stabilnog broja profesionalnih vojnika neophodno je za održavanje operativne sposobnosti Oružanih snaga, a nova pravila će također otvoriti vrata iskusnim vojnicima da nastave doprinositi svojoj zemlji. Stoga je ključno da se ova reforma provede s pažnjom i fokusom na dugoročne benefite koje može donijeti za sigurnost i stabilnost Bosne i Hercegovine.
