Geopolitika i kriza oko NIS-a: Srbija na raskršću
U posljednjim mjesecima, Srbija se našla u centru geopolitičkih tenzija koje su direktno povezane sa svojim odnosima sa Sjedinjenim Američkim Državama i Rusijom. Ove tenzije dodatno su se pojačale u kontekstu naftne industrije, posebno vezano za Naftnu industriju Srbije (NIS). Situacija je postala još složenija nakon što je američka administracija odlučila uvesti sankcije NIS-u, što je izazvalo gnjev predsjednika Aleksandra Vučića. On je, komentirajući ovu situaciju, izjavio da ne razumije kako su do te mjere eskalirali odnosi između Beograda, Washingtona i Moskve.
Pogled na budžet i moguće rješenje
U nedavnom budžetu Srbije za 2026. godinu, koji je usvojila Skupština, posebno se izdvaja 164 milijarde dinara (oko 1,4 milijarde eura) koje su planirane za otkup NIS-a. Ova odluka dolazi u trenutku kada se očekuje da će ruski vlasnici, Gazprom Neft i Gazprom, biti primorani da prodaju svoj udio zbog američkih sankcija. Srbija je NIS prodata Gazpromu 2008. godine za 400 miliona eura, a sada se čini da se taj potez može pretvoriti u ključnu tačku za preokret u odnosima sa Zapadom. Ovakva odluka ne dolazi bez rizika, jer preuzimanje državnog preduzeća može izazvati dodatne unutrašnje političke tenzije.
Američki pritisak i negativni efekti
Američki pritisak na Srbiju dodatno je pojačan tokom posljednjih godina, posebno nakon što je Srbija ostala jedan od najbližih evropskih saveznika Rusiji usred rata u Ukrajini. U tom kontekstu, sankcije su postale neizbežan odgovor američke administracije, koja je odlučila uvesti 35% carina na proizvode iz Srbije.
Ove sankcije su uticale na privredu Srbije, povećavajući cijene uvoza i smanjujući konkurentnost domaće proizvodnje. Osim ekonomskih pritisaka, Vučić se suočio i s izazovima u vezi sa mogućim sastankom s Donaldom Trumpom, koji mu je, prema navodima medija, odbijen tokom posjete Floridi.
Ovaj incident dodatno je pojačao osjećaj izolacije srpske vlade na međunarodnoj sceni.
Obavještajne tvrdnje i političke intrige
Pitanje koje se postavlja je zašto je američki pritisak postao toliko snažan. Prema informacijama poznatog hrvatskog novinara Željka Trkanca, postoje tvrdnje da su u Srbiji postojali računarski sistemi povezani s demokratama, koji su navodno trebali donijeti pobjedu na američkim izborima.
Ove tvrdnje, iako sporne, mogle bi objasniti naglu promjenu u američkoj politici prema Srbiji i Vučiću, koji je do sada uživao povlašteni tretman.
Ovaj aspekt situacije dodatno naglašava kako se geopolitička borba ne odvija samo na terenu, već i u domeni informacija i obavještajnih operacija, što može imati dalekosežne posljedice za regionalnu stabilnost.
Ruski stav i prodaja oružja Ukrajini
Situacija se dodatno komplikuje s obzirom na to da ni Moskva više ne želi štititi Vučića. U ovom trenutku, Srbija se suočava s kritikama iz Rusije zbog prodaje oružja Ukrajini preko trećih zemalja, što je postalo ključni faktor u odnosima Beograda s Kremljom.
Prema Trkanjecu, ova trgovina oružjem je izazvala gnjev Moskve, što je rezultiralo time da Rusija odbija bilo kakvu pomoć u vezi s NIS-om. U tom kontekstu, Vučić je najavio mogućnost pregovora s drugom stranom o isporuci plina, ukoliko se do petka ne postigne dogovor sa Gazpromom.
Ova situacija stvara dodatne pritiske na Srbiju, koja se bori da zadrži ravnotežu između svojih strateških interesa i pritisaka velikih sila.
Srbija na raskršću: Između tri sile
Trenutna situacija pokazuje da se Srbija prvi put nakon dugo vremena našla između tri nezadovoljne sile: Sjedinjenih Američkih Država, Rusije i vlastitih unutrašnjih problema. Dok SAD koriste ekonomske mjere za demonstraciju moći, Rusija kažnjava Beograd zbog trgovine oružjem Ukrajini.
Uz sve to, nova Trumpova administracija, umjesto očekivanog olakšanja, donosi nove izazove. Ova kriza oko NIS-a nije samo formalni problem; ona simbolizira dublje pitanje povjerenja koje Srbija gubi u očima obiju velesila. U takvom okruženju, Srbija se mora suočiti sa teškim odlukama koje će oblikovati njen budući put.
Zaključak je da Srbija mora preispitati svoje geopolitičke pozicije i strategije. U vremenu kada se odnosi sa svijetom brzo mijenjaju, a geopolitički prostor se smanjuje, na Vučiću je da pronađe način da balansira između različitih interesa, kako bi obezbijedio stabilnost i prosperitet za svoju zemlju. U suprotnom, Srbija bi mogla ostati bez saveznika, suočena s teškim ekonomskim i političkim izazovima. Ova kriza je prilika, ali i izazov za Srbiju, koja se mora prilagoditi novim geopolitičkim okolnostima kako bi osigurala svoju budućnost.
