Bosna i Hercegovina se suočava s jednim od svojih najvećih izazova još od rata – katastrofalne poplave koje su pogodile sjeverne dijelove Hercegovine. Dok se stanovnici pogođenih područja bore sa gubitkom voljenih osoba i neizmjernom materijalnom štetom, političari zemlje, čini se, nastavljaju uobičajeni politički ples. Poplave su odnijele brojne živote, a spasilačke ekipe neumorno rade na pronalasku preživjelih, iako nade postaju sve manje. Usred te tragedije, politička elita je zauzeta pripremom i vođenjem lokalnih izbora, što izaziva ogorčenost javnosti, posebno u najteže pogođenim područjima.
Materijalna šteta u Donjoj Jablanici je neprocjenjiva, a iako bi ovakva kriza trebala ujediniti političke stranke u zemlji, ona je samo istakla duboke podjele koje već dugo traju. Političari nisu mogli postići ni osnovni dogovor o proglašenju dana žalosti u znak sjećanja na stradale, a pitanje ko bi trebao preuzeti inicijativu postalo je još jedno polje sukoba. Čak i u trenucima kada bi trebalo biti jedinstvo, stranačke podjele i nesuglasice nastavljaju dominirati političkom scenom. Lokalni izbori odgođeni su jedino u područjima koja su najviše pogođena poplavama, dok su u drugim dijelovima zemlje ne samo održani, već su nakon izbora održane i fešte.
Političke pobjede i gubitci na izborima također su bile u centru pažnje, dok su građani pogođenih područja bili ostavljeni na milost i nemilost prirodne katastrofe. Nacionalne stranke su slavile svoje uspjehe, s posebnim fokusom na Sarajevo, gdje su građanske stranke zadržale vlast. Najveći poraz doživio je Milorad Dodik, lider bosanskih Srba, koji nije uspio povratiti kontrolu nad Banjoj Lukom, što je bio ključan politički cilj. S druge strane, Dragan Čović, vođa HDZ-a BiH, uspio je zadržati vlast u općinama s većinskim hrvatskim stanovništvom, iako su mnogi primijetili da njegov utjecaj više nije tako jak kao ranije.
Ono što dodatno komplicira situaciju je da je Čovićev položaj unutar vlastite stranke, kao i odnosi sa političarima iz Hrvatske, daleko od stabilnih. Spekulacije o njegovoj mogućoj zamjeni unutar HDZ-a BiH su dugo kružile, no Čović se pokazao kao izuzetno tvrd pregovarač, uspjevši zadržati svoju poziciju unatoč brojnim izazovima. Njegova bliskost sa Zoranom Milanovićem, predsjednikom Hrvatske, dodatno je zakomplicirala odnose sa premijerom Hrvatske, Andrejem Plenkovićem.
Izborni gubitnici, osim Dodika, uključuju i kontroverznog političara Fikreta Abdića, čija era u Velikoj Kladuši očito dolazi kraju. Abdić, poznat pod nadimkom “Babo”, izgubio je značajan politički utjecaj, a sudeći po rezultatima, kraj njegove političke karijere je sve bliži. U Mostaru, gradu od ključnog značaja za Hrvate, političke igre tek počinju. Mostar je specifičan po svom složenom sistemu lokalne vlasti, gdje se gradonačelnik ne bira direktno. HDZ BiH očekuje da će zadržati blagu prednost, ali pregovori oko formiranja gradske vlasti obećavaju biti teški i dugotrajni.
Međutim, ako dogovori ne budu postignuti na vrijeme, Mostar bi se mogao suočiti sa još jednim periodom političke nestabilnosti. Građani su na izborima glasali bez jasne vizije ko će zapravo biti njihov vođa, što dodatno komplikuje situaciju. Iako je Mario Kordić, trenutni gradonačelnik, favorit za novi mandat, glasine u Mostaru sugeriraju da mu njegova stranka HDZ BiH možda neće pružiti potrebnu podršku. Tračevi o mogućem stranačkom rivalu, Mariju Novaku, samo su dodatno zakuhali atmosferu u gradu.
I dok se u Mostaru vodi borba za gradonačelničku funkciju, HDZ BiH može biti zadovoljan svojim rezultatima u Hercegovini i srednjoj Bosni. Uprkos gubicima u nekim područjima, poput Žepča, gdje su Hrvati prvi put od rata izgubili vlast, stranka je ostvarila značajne pobjede u drugim općinama. U Žepču je vlast preuzela bošnjačka stranka SDA, zahvaljujući sukobu unutar hrvatskog političkog korpusa.
Na sjeveru zemlje, u Varešu, kandidat HDS-a je osvojio vlast u većinskoj bošnjačkoj općini, dok je opozicija HDZ-u BiH prisutna i u drugim gradovima kao što su Rama i Tomislavgrad. Iako su rezultati lokalnih izbora pokazali napetost i podjele među političkim strankama, HDZ BiH ostaje dominantna sila u većem dijelu Hercegovine, a očekuje se da će imati značajnu političku kontrolu i nakon izbora u općinama pogođenim poplavama, kao što su Kiseljak i Kruševo.
I dok se političari bave formiranjem lokalnih vlasti i analizom svojih izbornih rezultata, građani pogođenih područja suočavaju se s teškom stvarnošću – popravak i obnova uništenih domova, te gubitak voljenih osoba koji će ostaviti trajne ožiljke. Poplave u Bosni i Hercegovini su pokazale da, iako su politički sukobi stalna pojava, prirodne katastrofe ne biraju strane niti imaju stranačke boje. Potrebno je hitno djelovati kako bi se pomoglo najugroženijima i spriječilo da političke igre ometaju proces obnove i pomoći onima koji su najviše pogođeni ovom tragedijom.
