U posljednje vrijeme politička situacija u Bosni i Hercegovini i Hrvatskoj doživljava značajne promjene, posebno nakon smjene Milorada Dodika s funkcije predsjednika Republike Srpske. Dodik, koji je decenijama predstavljao jedan od simbola stabilnog opstanka balkanskih vlastodržaca, sada se suočava s ozbiljnim pravnim i političkim posljedicama. Sud Bosne i Hercegovine osudio ga je na zatvorsku kaznu i zabranio mu političko djelovanje zbog nepoštivanja odluka Visokog predstavnika za BiH, Christiana Schmidta, što predstavlja kraj jednog dugog perioda njegove dominantne uloge u politici ovog entiteta.
Iako je njegova politička pozicija kompromitovana, Dodik ne planira potpuno povući iz aktivnog političkog života. Najavio je referendum za septembar, u kojem bi građani Republike Srpske trebali da se izjasne o njegovoj presudi. Ovaj potez ima više motiva – s jedne strane, Dodik možda želi testirati reakciju javnosti, a s druge strane, referendum može poslužiti kao strategija za mirno povlačenje. U slučaju niskog odaziva građana, Dodik bi mogao tvrditi da više nije podržan, čime bi legitimirao svoj politički odlazak.
Politički analitičari upozoravaju da situacija neće biti jednostavna. Milan Sitarski, član Stručnog tima Instituta za društveno-politička istraživanja (IDPI) iz Mostara, ističe da će napetosti u Republici Srpskoj i cijeloj Bosni i Hercegovini biti teško razriješive. On navodi nekoliko ključnih aspekata:
-
Vanredni entitetski predsjednički izbori vjerojatno neće imati veliki odaziv, jer vladajuće stranke i dio opozicije mogu bojkotovati proces.
-
Institucionalna moć predsjednika RS-a je ograničena, pa rezultat izbora neće nužno reflektovati stvarnu političku snagu.
-
Dalji razvoj događaja u velikoj mjeri ovisit će o djelovanju nove Vlade i Narodne skupštine, odnosno parlamentarne većine.
Sitarski također upozorava na mogućnost uključivanja stranih aktera u političku dinamiku. Ukoliko strane instance odluče radikalizovati svoju poziciju prema vlastima BiH, njihov utjecaj mogao bi biti posebno značajan na ekonomskom i finansijskom polju, što bi građanima RS-a moglo donijeti ozbiljne posljedice. Konačno rješenje političke situacije se prema njegovim riječima ne očekuje prije Općih izbora 2026. godine, kada bi se sporovi mogli vratiti u institucionalne i zakonske okvire.
Politička analitičarka Ivana Marić također naglašava potencijalne posljedice smjene Dodika. Prema njenim riječima, odlaskom Dodika sa službene scene, moć njegove stranke SNSD bi se mogla početi raspadati, jer mnogi unutar stranke, koje ona opisuje kao “krokodile”, čekaju svoju priliku. Oni bi mogli pokušati preuzeti kontrolu, vođeni iluzijom da mogu nastaviti dominirati bez Dodika. Marić naglašava da stvarne promjene u političkoj dinamici RS-a neće biti vidljive dok SNSD ne izgubi vlast, jer Dodik nastavlja utjecati iz sjene.
Za opoziciju se otvara značajna prilika. Marić navodi:
-
Opozicione stranke RS-a mogu iskoristiti trenutak za rušenje Dugogodišnje dominacije Dodika, posebno SDS i PDP.
-
SDS bi trebao što prije izabrati novog lidera koji će se postaviti kao čvrsta opoziciona snaga.
-
Važno je da opozicija prevaziđe unutarnje sukobe i koordiniše aktivnosti kako bi ostvarila stvarni politički utjecaj.
Marić također upozorava da bi Draško Stanivuković, iako simbol promjene, mogao imati ograničen utjecaj, a utjecaj Vučića na bh. političku scenu mogao bi postati još diskretniji. Ona sugerira da bi Sarajevska “trojka” trebala uspostaviti saradnju s opozicijom RS-a i strankama hrvatskog predznaka kako bi došlo do stvarnih promjena u zemlji.
Zaključno, trenutna politička situacija u Bosni i Hercegovini predstavlja kritičnu tačku za Republiku Srpsku i širu regiju. Smjena Milorada Dodika otvara prostor za reorganizaciju političkih snaga, ali istovremeno donosi rizike od nestabilnosti, uključivanja stranih aktera i ekonomskih posljedica. Tek će budući izbori i sposobnost opozicije da koordinirano djeluje pokazati da li je zemlja sposobna za promjene i stabilizaciju ili će stara politička dinamika i dalje dominirati. Jasno je da ni Hrvatska ni Bosna trenutno nisu u potpunosti svjesne implikacija koje dolaze nakon Dodikove smjene, a naredni period bi mogao drastično promijeniti političku kartu Balkana.
