Nedavni razvoj u vezi s Bliskim istokom doveo je do intenzivnih diplomatskih razgovora između Donalda Trampa i izraelskog premijera Benjamina Netanjahua. U kontekstu američkih izbora, Trampova pobjeda otvorila je nova očekivanja, ali i pritiske na izraelsku politiku. Kroz nekoliko razgovora s Netanjahuom, Tramp je jasno izrazio želju da sukobi u Gazi i Libanu budu okončani prije njegove planirane inauguracije 20. januara, šaljući time snažnu poruku o svojoj posvećenosti stabilizaciji regije.
Njihova razmjena uključivala je i ocjene zajedničkih interesa, posebno u vezi s iranom kao primarnom sigurnosnom prijetnjom. Netanjahu je istaknuo kako Izrael i SAD dijele identičan pogled na iransku prijetnju, ali i na druge regionalne mogućnosti koje bi mogle doprinijeti trajnom miru. Tramp je u prvom mandatu pokazao podršku izraelskoj politici kroz niz radikalnih poteza, uključujući povlačenje SAD-a iz nuklearnog sporazuma iz 2015. godine, zatim uvođenje sankcija Iranu i eliminaciju iranskog generala Kasema Soleimanija, što su sve bili potezi odobreni od strane izraelske vlade.
Izraelsko-američki odnosi tokom Trampovog mandata dodatno su ojačani kroz sklapanje Abrahamskih sporazuma, zahvaljujući kojima su neke arapske države formalizovale odnose s Izraelom. Taj proces donio je Izraelu veću regionalnu stabilnost, ali i pozitivan odjek u međunarodnoj zajednici. Netanjahu je naglasio da su posljednji razgovori s Trampom bili “dobri i vrlo važni”, ističući dugogodišnje savezništvo između dvije zemlje.
Međutim, odnosi između Netanjahua i Trampa imali su i izazove. Netanjahu je, nakon američkih izbora 2020., čestitao pobjedu Džou Bajdenu, što je izazvalo neslaganje s Trampom, koji je u to vrijeme osporavao rezultate izbora. Ipak, njihov odnos je obnovljen, posebno nakon nedavnog sastanka u Trampovom odmaralištu Mar-a-Lago na Floridi. Uprkos povremenim napetostima, Tramp je ostao čvrst zagovornik Izraela i jasno je dao do znanja Netanjahuovoj administraciji da očekuje završetak sukoba prije njegove inauguracije.
U isto vrijeme, Ron Dermer, izraelski ministar za strateška pitanja, otputovao je u Washington kako bi sa američkim zvaničnicima dogovorio korake ka postizanju primirja s Hezbolahom. Ova diplomatska misija obuhvatila je sastanke s Bajdenovom administracijom, ali i s Trampom i njegovim saradnicima, čime je izraelska vlada pokazala dvosmjerni pristup u nastojanju da osigura podršku za svoje prioritete. Dermerov ured odbio je komentirati ovu posjetu, no izraelski izvori navode da je Dermer posjetio i Moskvu, u nadi da će Rusija doprinijeti stabilizaciji situacije između Izraela i Hezbolaha.
Dalji korak u jačanju odnosa s SAD-om vidi se u imenovanju Jehiela Leitera za novog izraelskog ambasadora u Americi. Leiter je poznat kao snažan pobornik izraelskog prisustva na Zapadnoj obali i zagovara njenu formalnu aneksiju, što je u suprotnosti s međunarodnim stavovima, ali i s pozicijom Bajdenove administracije koja osuđuje naseljavanje na okupiranim teritorijama. Leiter je američki državljanin koji se prije 40 godina preselio u Izrael i tokom godina stekao reputaciju glasnog zagovornika politika koje teže učvršćivanju izraelske kontrole nad Zapadnom obalom.
U skladu s tim, Tramp je u svom prvom mandatu promijenio stav SAD-a prema naseljima na Zapadnoj obali, smatrajući da ona nisu nezakonita prema međunarodnom pravu, što su mnogi zagovornici izraelske politike pozdravili. Postavlja se pitanje hoće li se Trampova politika prema Bliskom istoku nastaviti u istom pravcu, s obzirom na očekivanja mnogih izraelskih lidera o podršci i eventualnoj aneksiji Zapadne obale.
Dok se Netanjahu fokusirao na odnose s Trampom, izraelski predsjednik Isak Hercog sastao se s Bajdenom tokom posjete Sjedinjenim Američkim Državama. Hercog je prisustvovao godišnjoj generalnoj skupštini Židovskih federacija Sjeverne Amerike, naglašavajući važnost odnosa između dvije zemlje i podršku za sigurnosne prioritete Izraela.
Uprkos izraelskoj preferenciji Trampa, američki Židovi pokazali su većinsku podršku Bajdenu. Prema istraživanju, Kamala Harris osvojila je većinu glasova američkih židovskih birača, dok je Trampova popularnost među njima bila niža. Pitanja koja su najviše zanimala birače bila su budućnost demokratije i pravo na pobačaj, a iako podržavaju Izrael, pokazali su rezerviranost prema Netanjahuovoj politici i preferirali diplomatske pristupe u rješavanju sukoba s Iranom i Palestincima.
Trampova inicijativa za postizanje mira prije njegove inauguracije predstavlja ambiciozan cilj koji bi mogao imati dalekosežne posljedice. Prisutnost i uticaj Trampa i dalje su snažni u izraelskoj politici, a Netanjahu i njegova administracija balansiraju između podrške SAD-a i očuvanja strateških interesa u regiji.
