Završene su zatvorene konsultacije Vijeća sigurnosti UN-a, inicirane na zahtjev Ruske Federacije, koje su u javnosti izazvale veliku pažnju, posebno zbog njihove moguće povezanosti s političkom situacijom u Bosni i Hercegovini. Nakon sastanka, jedini koji se obratio medijima bio je ruski predstavnik, dok su stavovi ostalih članica ostali u sjeni. Ambasador BiH pri UN-u, Zlatko Lagumdžija, iznio je detaljan opis događaja i ključnih poruka koje su se mogle iščitati iz zatvorenih diskusija.
Prema njegovim riječima, Rusi su bili jedina članica koja je negirala sudske presude i fokusirala se na kritiku OHR-a i visokog predstavnika Christiana Schmidta. To je, uz OHR kao stalnu temu, bio i glavni motiv sazivanja sastanka. Lagumdžija tvrdi da je ovakav pokušaj MBB osovine (Moskva–Beograd–Banja Luka) da, kroz Vijeće sigurnosti, zaštiti politički opstanak Milorada Dodika, i ovoga puta završio neuspjehom.
Kako bi takve teme uopće došle na dnevni red, prema Lagumdžiji, Rusi su morali kreirati narativ o navodnoj ugroženosti mira u BiH. To je uključivalo izjave poput “došao je trenutak istine” i “na kocki je opstanak Bosne i Hercegovine kao jedinstvene države”. Ipak, kako on ističe, nakon rasprave postalo je jasno da su ove prijetnje bile samo pucanj iz prazne puške, bez stvarnog efekta, osim što su poslužile kao povod za stavljanje BiH na dnevni red.
Lagumdžija je objasnio da je posljednjih mjeseci radio na detaljnom informiranju članica Vijeća sigurnosti o činjenicama i planovima političkih aktera koje naziva secesionistima. Njegova strategija bila je jednostavna: spriječiti krizu blagovremenim iznošenjem istine i insistiranjem na vladavini prava, nasuprot onima koji pokušavaju realizovati ideju tzv. Srpskog sveta, što on vidi kao nastavak projekata koji su već presuđeni u Hagu.
Na samom sastanku, ruski predstavnik ponovio je oštre kritike na račun Schmidta, tvrdeći da su njegove odluke politički motivisane, neustavne, protivne mirovnom sporazumu i da stvaraju dodatne političke tenzije. Dodao je i da one trebaju biti predmet krivične odgovornosti, te pozvao na podršku institucijama Republike Srpske. Ipak, u tim stavovima ostali su usamljeni.
Ostale članice Vijeća sigurnosti bile su jasne u svojim porukama:
-
Podrška teritorijalnom integritetu i suverenitetu BiH.
-
Dosljedno poštivanje vladavine prava, uključujući odluke suda i Centralne izborne komisije BiH.
-
Podrška dijalogu, ali bez kompromisa po pitanju ustavnog poretka.
Mnoge zemlje su, dodatno, otvoreno potvrdile podršku radu OHR-a i Schmidtu, ističući da su one već dokazane kao prijatelji BiH.
Lagumdžija je otkrio da je, prilikom pripreme, kao ključni argument koristio prevod integralnog Dodikovog izlaganja s njegove nedavne press konferencije, koji je dostavljen svim članicama Vijeća sigurnosti. Taj materijal je, kako navodi, bio posebno važan jer je pokazao pravu prirodu poruka koje Dodik šalje.
Jedno od najupečatljivijih izlaganja došlo je od predstavnika Pakistana, koji se referirao upravo na Dodikove riječi. On je upozorio na neprihvatljivost targetiranja jedne religije i korištenja uvredljivih, podjela izazivajućih insinuacija. Istakao je da se takvim izjavama sije sjeme mržnje i podsjetio na tragične posljedice govora mržnje u nedavnoj historiji Balkana.
Pakistanac je citirao dio Dodikove izjave: “Mi ćemo razbijati svaku iluziju da je moguća saradnja sa Muslimanima. Muslimani su patološki neprijatelji Srba. Ovaj put oni su mene izabrali kao cilj, ali ja vjerujem da se to odnosi na sve – sve vas iz medija koji sjedite ovdje i sve vas koji ugodno sjedite u svojim domovima…”.
Lagumdžija zaključuje da, nakon ovakvih javnih izjava, postaje potpuno jasno da politike zasnovane na mržnji i političari koji ih zastupaju nemaju mjesto u civiliziranom svijetu. On smatra da su članice Vijeća sigurnosti to vrlo jasno shvatile tokom ovih konsultacija, bez obzira na pokušaje Rusije da skrene fokus i zaštiti Dodika.
U suštini, cijeli događaj pokazao je nekoliko ključnih stvari:
-
Rusija ostaje izolovana po pitanju podrške Dodikovim stavovima.
-
Većina članica Vijeća sigurnosti stoji iza suvereniteta BiH i rada međunarodnih institucija poput OHR-a.
-
Politički narativi zasnovani na strahu i podjelama gube uticaj kada se suoče s činjenicama i jasnim argumentima.
Zaključno, prema Lagumdžiji, ovaj pokušaj da se BiH predstavi kao krizno žarište i mjesto “ugroženog mira” nije uspio. Umjesto toga, dodatno je učvrstio međunarodnu podršku njenom integritetu i poslao jasnu poruku da govor mržnje i politika podjela neće proći na globalnoj sceni.
