Ministar odbrane Bosne i Hercegovine, Zukan Helez, izjavio je da nema nikakvih naznaka da bi zaposleni u Oružanim snagama BiH napustili svoja radna mjesta u slučaju da Milorad Dodik, predsjednik Republike Srpske, bude osuđen. Ovu tvrdnju iznio je u razgovoru za Radio Slobodna Evropa (RSE), odgovarajući na pitanje postavljeno nakon Dodikovih najava o mogućem povlačenju predstavnika Srba iz vojske i policije na državnom nivou, ukoliko presuda Suda BiH bude nepovoljna po njega.

Tokom vikenda, Dodik je u intervjuu za RT Balkan izjavio da će, u slučaju osuđujuće presude, Republika Srpska jednostrano zatražiti povlačenje predstavnika Srba iz oružanih snaga i policijskih struktura na nivou BiH, kao i da će vlasti ovog entiteta preduzeti korake ka uspostavljanju vlastitog sigurnosnog sistema.

Dodikova strategija u slučaju osuđujuće presude

Dodik je predvidio da bi reakcija vlasti Republike Srpske u slučaju njegove osude bila sprovedena u dvije faze:

  1. Pokušaj vraćanja na tzv. “izvorni” Ustav BiH, koji, prema Dodikovom tumačenju, podrazumijeva minimalne nadležnosti centralnih vlasti, slične onima koje su bile na snazi u trenutku potpisivanja Dejtonskog mirovnog sporazuma 1995. godine.
  2. Izlazak iz Dejtonskog sporazuma, odnosno jednostrano povlačenje Republike Srpske iz ustavno-pravnog poretka BiH.

Pored toga, Dodik je nagovijestio da će Narodna skupština Republike Srpske usvojiti zakon kojim bi se RS povukla iz ugovora o Oružanim snagama BiH i da će pozvati pripadnike vojske i policije da se povuku iz državnih institucija. Također, najavio je mogućnost da će tražiti sporazum o konfederaciji Republike Srpske i Srbije.

Odgovor ministra Heleza

Ministar Helez naglasio je da zaposlenima u oružanim snagama prijeti otkaz ukoliko bez opravdanja ne dođu na posao, te da Dodik nema nikakvo pravo da poziva vojnike na povlačenje iz institucija BiH. On je ocijenio da su izjave predsjednika RS-a “neozbiljne” i da predstavljaju pokušaj uvlačenja šire javnosti u njegov pravosudni slučaj.

  • “On sada pokušava da bilo koga i bilo šta uvuče u svoju presudu i taj pravosudni proces, samo da bi okupio što više ljudi oko sebe i pokušao se izvući,” rekao je Helez.

Također, Helez je istakao da Oružane snage BiH nisu povezane sa Dodikom niti njegovom trenutnom funkcijom, te da vojnici nisu obavezni da slijede njegove pozive.

  • “Ukoliko neko odluči da ne dođe na posao na osnovu Dodikovih najava, izgubiće svoje radno mjesto i biće zamijenjen novim osobama.”

Za razliku od Heleza, Darko Ćulum, direktor Agencije za istrage i zaštitu BiH (SIPA), odbio je da komentariše najave o mogućim povlačenjima, istakavši da su takve spekulacije “preuranjene”.

Političke blokade i raniji primjeri

Ovo nije prvi put da se srpski predstavnici povlače iz institucija BiH.

  • Tokom 2021. i 2022. godine, srpski političari su se povukli iz Predsjedništva BiH, Vijeća ministara i Parlamenta BiH u znak protesta protiv odluke visokog predstavnika Valentina Inzka da izmijeni Krivični zakon BiH i zabrani negiranje genocida.
  • Ova blokada trajala je šest mjeseci i pokazala je kako se, uz mehanizme etničkih i entitetskih većina, može zaustaviti rad državnih institucija bez ikakvih zakonskih sankcija.

Nacionalna struktura u institucijama BiH

Prema izvještaju Ombudsmana za ljudska prava BiH iz 2020. godine, u državnim institucijama BiH bilo je zaposleno skoro 16.000 osoba, pri čemu je nacionalna zastupljenost izgledala ovako:

  • 44% Bošnjaka
  • 36% Srba
  • 18% Hrvata
  • 1% Ostalih i nacionalnih manjina

Nacionalna struktura zaposlenih u institucijama okvirno treba da odražava posljednji popis stanovništva, ali se u praksi primjenjuju različiti kriteriji. Neke institucije koriste popis iz 1991. godine, dok se druge oslanjaju na popis iz 2013. godine.

Posebno je zanimljivo da etnički sastav Oružanih snaga BiH i dalje odražava podatke iz popisa iz 1989. godine, koji je sproveden u tadašnjoj Socijalističkoj Federativnoj Republici Jugoslaviji (SFRJ). Po tom popisu:

  • Bošnjaci su činili 43% stanovništva
  • Srbi 31%
  • Hrvati 17%

Zaključak

Iako Milorad Dodik najavljuje povlačenje Srba iz institucija u slučaju osuđujuće presude, ministar odbrane BiH Zukan Helez jasno poručuje da nema nikakvih naznaka da će do toga doći. Dodikova strategija bazira se na jednostranim potezima koji bi mogli destabilizovati političku situaciju u BiH, ali pravni okvir omogućava državi da sankcioniše one koji se odluče na bojkot radnih mjesta.

Istovremeno, raniji primjeri pokazuju da političke blokade nisu neuobičajene, a nedostatak sankcija za takve postupke omogućava etničkim liderima da koriste institucije kao sredstvo političkog pritiska. Ipak, sudbina Dodikovih prijetnji ostaje neizvjesna i zavisiće od razvoja pravosudnog procesa protiv njega.

 

LEAVE A REPLY

Please enter your comment!
Please enter your name here