Debata o Stanju u Srbiji u Parlamentarnoj Skupštini Vijeća Europe
Na današnjoj sjednici Parlamentarne skupštine Vijeća Europe, koja se odigrala 1. oktobra 2025. godine, tema o trenutnom stanju u Srbiji izazvala je značajne reakcije među zastupnicima. Ova debata, koju su inicirali Europski liberali, dovela je do nagomilavanja tenzija i podjela unutar dvorane. Potpredsjednica Europskih liberala, Sabina Ćudić, istakla je brojne probleme sa kojima se Srbija suočava, uključujući masovne proteste, hapšenja opozicije i restrikcije slobode medija. Ovi izazovi ne predstavljaju samo unutrašnji problem Srbije, već imaju šire implikacije na stabilnost cijelog Balkana.
Prema saopćenju Naše stranke, rasprava je prvotno prekinuta zbog niza kritika upućenih srpskoj vlasti. Ovakva situacija izazvala je proteste među zastupnicima koji su stali na noge kako bi iskazali neslaganje s prekidom debata. Njihova akcija rezultirala je time da je rasprava ipak nastavljena, što ukazuje na sve veću zabrinutost među evropskim legislatorima o stanju demokratije i ljudskih prava u Srbiji. Ovaj incident ilustrira duboke podjele koje postoje unutar Vijeća Europe i ukazuje na to koliko su zastupnici opredijeljeni da se bore za ljudska prava, čak i kada se suočavaju s otporom.
Zabrinutost zbog Neizvjesnosti u Srbiji
Ćudić je u svom izlaganju naglasila ozbiljnost situacije u kojoj se Srbija nalazi, naglašavajući da Vijeće Europe nije obavilo svoju dužnost nadzora više od 13 godina. “Trinaest godina nije bilo zvanične rasprave, izvještaja ili praćenja stanja u Srbiji. Taj rekord je bez presedana i potpuno neprihvatljiv”, izjavila je ona. Ova izjava ukazuje na to koliko je važno da međunarodne institucije, poput Vijeća Europe, preuzmu odgovornost za praćenje i ocjenu situacije u zemljama članicama. Naime, neprekinuta pažnja i monitoring su ključni za osiguranje poštivanja osnovnih ljudskih prava i demokratije.
U kontekstu međunarodnih odnosa, Srbija je sada dosegnula status koji je daleko iznad onoga što je zabilježeno u drugim zemljama poput Rusije, gdje se slične situacije prate i analiziraju. “Naša organizacija je provodila monitoring nad državama poput Švedske i Francuske, a sada se preispituje situacija u Nizozemskoj i Grčkoj. Međutim, je li situacija u tim zemljama zaista gora nego u Srbiji?”, pitala je Ćudić, postavljajući pitanje prioriteta i efikasnosti postupaka Vijeća Europe. Ovaj aspekt je posebno važan jer pokreće pitanje o ravnoteži između slobode i prava građana te stabilnosti vlade.
U svom govoru, Ćudić je također ukazala na problem legitimiteta srpske vlasti, naglašavajući da su njihovi postupci i pristupi prema opoziciji i medijima doveli do izrazitog gubitka povjerenja među građanima. “Vlada Srbije je izgubila legitimitet u očima svojih građana. Naša dužnost kao međunarodnih posmatrača je da osiguramo da se poštuju ljudska prava i demokratske norme”, dodala je ona, pozivajući ostale članove na aktivno djelovanje. Ova izjava reflektira duboku zabrinutost koja se širi među ljudima, a koja se ogleda u svakodnevnim životima građana Srbije koji se bore za osnovne slobode.
Potrebna Hitna Akcija i Monitoring
Ćudić je pozvala na hitno usvajanje monitoring procedura za Srbiju, tražeći da se čim prije izradi sveobuhvatan izvještaj o stanju u zemlji. “Prošli smo kroz niz izgovora koji su nas spriječavali da radimo naš posao”, rekla je ona, osvrćući se na razne prepreke koje su se pojavljivale u prethodnom periodu. “Za sljedeću priliku, predlažem da kažemo da je pas pojeo naš izvještaj” – dodala je u duhovitom tonu, no sa ozbiljnom porukom o potrebi za odgovornošću i transparentnošću. Ovaj apel na odgovornost ne može se podcijeniti, jer ukazuje na hitnost situacije koja zahtijeva kolektivnu akciju svih članica Vijeća Europe.
Na kraju, važno je napomenuti da situacija u Srbiji ne utječe samo na samu zemlju, već i na stabilnost čitavog regiona. Ako međunarodne institucije ne reaguju pravovremeno, posljedice bi mogle biti dalekosežne. “Pozivam sve nas da ne izgubimo kredibilitet u našim naporima i da se usredsredimo na provođenje pravednog nadzora”, zaključila je Ćudić, ostavljajući otvorena vrata za dalju diskusiju i saradnju između zemalja članica. Ova izjava oslikava nužnost zajedničkog djelovanja, ne samo zbog Srbije, nego i zbog svih njenih susjeda, koji bi mogli biti pogođeni eventualnim destabilizacijama.
