Politička situacija u Republici Srpskoj (RS) izaziva sve veće podjele među građanima, a u središtu najnovijih dešavanja nalazi se gradonačelnik Banje Luke, Draško Stanivuković. On se odlučno suprotstavio najavljenim izmjenama Zakona o budžetskom sistemu RS-a, tvrdeći da će te izmjene značajno oštetiti gradove poput Banje Luke i Bijeljine, umanjujući njihove prihode od PDV-a. Prema njegovim procjenama, Banjoj Luci će se godišnje oduzeti šest miliona KM, dok će Bijeljina ostati bez četiri miliona KM. Ove izmjene zakona bile su povod za protest ispred Palate RS-a, na kojem su se okupili Stanivuković, njegovi saradnici i zaposlenici Gradske uprave.
Stanivuković je uputio jasan zahtjev Vladi RS-a da povuče sporni zakon. On tvrdi da je takva raspodjela nepravedna i štetna za lokalne zajednice, te ističe kako su odluke donesene bez obzira na interese građana. Kako je najavljeno, protesti će se nastaviti i ispred zgrade Narodne skupštine RS-a, čime se dodatno pojačava pritisak na vlasti da razmotre ovu kontroverznu odluku.
Saša Grbić, predsjednik kluba SDP-a u Narodnoj skupštini RS-a, dao je podršku Stanivukovićevim tvrdnjama, naglašavajući da je trenutna raspodjela PDV-a već značajno opterećena otplatom spoljnog duga RS-a. Prema Grbićevim riječima, otplata tog duga, koja će u 2024. godini iznositi čak 500 miliona KM, direktno utiče na smanjenje sredstava za lokalne zajednice. On je izračunao da su lokalne zajednice tokom proteklih 15 godina izgubile skoro milijardu KM zbog ovakve raspodjele. Grbić smatra da bi se izrazito nerazvijenim opštinama trebalo pomagati prihodima iz drugih izvora, poput Šuma Srpske i Lutrije RS-a, umjesto da se to čini na račun razvijenijih gradova.
Međutim, ovakav stav izazvao je oštre reakcije iz vladajuće stranke. Portparol SNSD-a, Radovan Kovačević, optužio je Stanivukovića za populizam i neodgovorno ponašanje. On tvrdi da je gradonačelnik Banje Luke imao priliku da prisustvuje sjednici Saveza opština i gradova RS-a, gdje se raspravljalo o ovoj temi, ali da se nije pojavio. “Stanivuković sada pokušava stvoriti nemire i manipulirati javnošću, iako nije pokazao interes kada se o ovoj temi odlučivalo,” izjavio je Kovačević.
S druge strane, Siniša Vukelić, urednik portala Capital.ba, osvrnuo se na način na koji Stanivuković vodi ovu borbu. Prema njegovim riječima, javnost je podijeljena – dok neki podržavaju gradonačelnikove proteste, drugi ih smatraju pretjerano radikalnim i populističkim. On je ukazao na to da Banja Luka već ima mnoge probleme, poput nefunkcionalne komunalne infrastrukture, milionskih dugova Gradske toplane i vodovoda, kao i čestih nestanaka električne energije. Vukelić smatra da ovakvim potezima Stanivuković skreće pažnju sa suštinskih problema u gradu, dok istovremeno potencijalno ugrožava odnose s vlastima RS-a, što bi moglo imati ozbiljne posljedice za Banja Luku i njene građane.
Stanivukovićevi potezi donose značajan politički rizik, jer bi vlasti RS-a mogle odgovoriti kontramjerama, poput ograničavanja financiranja visokoškolskih ustanova u Banjoj Luci ili čak uskraćivanja pristupa Kliničkom centru. Ovo ukazuje na duboke podjele unutar političkog sistema RS-a, ali i na sve veću nesigurnost građana koji postaju taoci političkih sukoba. Pitanje je koliko daleko politički lideri mogu ići u ovakvim sukobima, a da pritom ne ugroze osnovna prava i životni standard građana.
U zaključku, trenutna situacija jasno pokazuje potrebu za konstruktivnim dijalogom među političkim akterima. Stanivukovićev protest skrenuo je pažnju na važno pitanje raspodjele prihoda, ali dugoročno rješenje zahtijeva kompromis i odgovornost svih strana. U protivnom, tenzije bi mogle dodatno eskalirati, što bi imalo ozbiljne posljedice za cijelu Republiku Srpsku.
S obzirom na složenost situacije, važno je naglasiti da građani ne smiju postati žrtve političkih kalkulacija i rivalstava. Umjesto produbljivanja podjela, potrebno je da politički lideri prepoznaju zajednički interes u stvaranju pravednijeg i održivijeg sistema raspodjele resursa. Gradonačelnik Stanivuković, ali i ostali predstavnici vlasti, trebali bi uložiti napore u traženje rješenja kroz institucionalne kanale, umjesto da se oslanjaju na populističke mjere koje često polariziraju javnost. Održavanje stabilnosti i povjerenja u sistem ključno je za osiguranje boljih uvjeta za sve građane, a trenutni sukobi mogli bi poslužiti kao važna lekcija o značaju konstruktivnog dijaloga u politici.
