Izvještaj o javnom saslušanju u BHANSA-i: Kontroverze i odgovornosti
U nedavnom javnom saslušanju u vezi s radom Bosanskohercegovačke agencije za nadzor zračne plovidbe (BHANSA), postavljena su mnoga pitanja koja su izazvala značajnu pažnju i zabrinutost. Ova sjednica, koja se odigrala nakon opsežnog čekanja na prisustvo ključnih aktera iz BHANSA-e, ponovo je otvorila raspravu o transparentnosti i odgovornosti ove institucije. Ispitivan je Sanjin Hadžiomerović, zamjenik direktora BHANSA-e, no informacije koje su proizašle iz sjednice nisu zadovoljile očekivanja članova Komisije za saobraćaj i komunikacije.
Hadžiomerović je na početku sjednice izrazio zahvalnost Komisiji na pozivu, ističući spremnost za saradnju i otvorenost prema Parlamentu. Međutim, njegovi odgovori nisu rasvijetlili ključna pitanja vezana uz odsustvo rukovodstva BHANSA-e s prethodnih sjednica. Naime, rukovodstvo je više puta odbijalo prisustvovati sastancima, a jedan od glavnih razloga koji je naveden od strane Hadžiomerovića bio je da je prethodno bio opravdano odsutan. Ovo je izazvalo sumnje među zastupnicima o stvarnim razlozima za nedolazak i želji za transparentnošću. Takva situacija dodatno naglašava potrebu za temeljitijim nadzorom i obavezama koje institucije imaju prema građanima koje predstavljaju.
U prvom redu, zastupnike je zanimalo zašto BHANSA nije dostavila tražene finansijske podatke i informacije o zaposlenima. Hadžiomerović je naveo da su raniji zaključci Komisije odgovoreni i da je BHANSA dostavila sve relevantne informacije putem dopisa. Međutim, ovi podaci su se, prema riječima članova Komisije, činili nepotpunima i nedovoljno detaljnim. Članovi Komisije zatražili su jasnu sliku o godišnjem budžetu, troškovima plaća i javnim nabavkama, ali su se suočili s opstrukcijama u formi nedostavljanja ugovora, što je izazvalo dodatne sumnje o namjerama rukovodstva. Ovakvi slučajevi često rezultiraju gubitkom povjerenja javnosti, a pitanja koja se postavljaju o odgovornosti i radu institucija postaju još važnija.
Jedan od ključnih momenta tokom saslušanja bio je i iznos od 79 miliona KM koji je BHANSA planirala za rad u 2024. godini. Hadžiomerović je istakao da su troškovi zaposlenih iznosili oko 52 miliona, što je izazvalo dodatna pitanja o načinima na koje se ta sredstva troše, kao i o transparentnosti u postupcima zapošljavanja. Zastupnici su jasno stavili do znanja da žele detaljan izvještaj o navedenim finansijskim sredstvima, a ne samo suhoparne brojke koje se teško mogu interpretirati bez dodatnog konteksta. Ovakva nedostatnost informacija može dovesti do sumnje o mogućim zloupotrebama ili neefikasnosti u radu, što dodatno naglašava potrebu za boljim sistemom izvještavanja i kontrole.
Osim toga, zanimljivo je da su određeni kontrolori leta napustili BiH, uprkos nedavnom povećanju plaća koje je odobrilo Vijeće ministara. Ova situacija otvara dodatna pitanja o motivaciji zaposlenika i općem stanju u BHANSA-i, a također ukazuje na moguće probleme unutar same organizacije. Hadžiomerović je naglasio da se institucija suočava s izazovima u zadržavanju kadra, što predstavlja ozbiljan problem s obzirom na specifičnost i važnost zrakoplovne sigurnosti. Naime, zrakoplovna industrija zahtijeva visoko kvalificirane stručnjake, a njihovo nedostatno zadržavanje može ugroziti sigurnost zračnog prometa u BiH.
Na kraju, vrijedi napomenuti da je sjednica bila obilježena i odsustvom direktora BHANSA-e, Davorina Primorca, kao i njegovog zamjenika Tomislava Martinovića, koji su se ponovno pojavili na bolovanju. Iako su predstavnici Komisije iskazali nezadovoljstvo zbog ovog odsustva, još uvijek je neizvjesno kakve će posljedice ovo imati na dalju suradnju između BHANSA-e i državnih institucija. Očekuje se da će se pitanja o transparentnosti i odgovornosti nastaviti postavljati, a odgovorni moraju biti svjesni da su podložni javnom nadzoru i da je njihova dužnost da djeluju u najboljem interesu građana. Transparentnost u radu javnih institucija nije samo obaveza, već i ključno sredstvo za izgradnju povjerenja između vlasti i građana.
