Jedan od značajnih i ozbiljnih izazova s kojim se suočavaju savremeni muslimani jeste greška u određivanju tačnog vremena za obavljanje sabah i jacija namaza. Ovaj problem nije nov, jer je i ranije bilo odstupanja u klanjanju sabah namaza, pogotovo kada se klanjao prema onome što se naziva Lažna zora. Značajni učenjaci islamske pravne škole, poput malikijskog učenjaka el-Karafija (umro 684. godine po Hidžri) i šafijskog učenjaka Ibn Hadžera el-Askalnija (umro 852. godine po Hidžri), već su govorili o ovoj grešci. Ibn Hadžer je u svojoj knjizi „Fethul-bari“ (4/235) ukazao na problem učenja sabahskog ezana prije nastupanja prave zore, upozoravajući da se ezan učio čak 20 minuta prije stvarnog vremena.
Pravo vrijeme za obavljanje sabah namaza nastupa kada se na horizontu pojavi crvenkasta svjetlost koja se širi horizontalno s istoka, poznata kao Prava zora. Suprotno tome, Lažna zora se manifestira kao vertikalna svjetlost koja se proteže prema sredini neba, ali nije znak za početak sabah namaza. Hadisi koji govore o ovome prenose se od velikih ashaba poput Ibn Mes’uda, radijallahu anhu, koji prenosi riječi Poslanika, sallallahu alejhi ve sellem, u kojima se jasno opisuje razlika između ove dvije zore.
Slično se odnosi i na jacija namaz, gdje većina učenjaka smatra da nastupa kada se crvenilo, poznato kao „šefek“, povuče sa zapadnog horizonta nakon zalaska sunca. Hadisi koje prenose ashabi poput Ibn Omera, radijallahu anhuma, također potvrđuju ovu pojavu.
Prvi moderni takvim, tj. kalendar namaskih vremena, izrađen je 1908. godine u Egiptu, kada su britanski astronomi angažirani da ga sastave. Međutim, greška koju su napravili bila je ta što su vrijeme za sabah namaz postavili prema Lažnoj zori, a ne prema Pravi zori. Prvi učenjak koji je ukazao na ovu grešku bio je šejh Muhammed Rešid Rida, koji je u svom tefsiru „El-Menar“ naglasio da su namaskim vremenima unesene promjene koje nisu u skladu s islamskom praksom.
Poznati svjetski takvimi, uključujući Ummul-kura, Rabitu, i EGAS, imaju grešku u izračunu uglova Sunca ispod horizonta. Naime, ispravna Prava zora nastupa kada je Sunce ispod horizonta na 14,6 stepeni, dok su ovi takvimi zasnovani na većim uglovima, što dovodi do greške u određivanju vremena sabah i jacija namaza. Ovu grešku su potvrdili mnogi islamski učenjaci i astronomi, kao što su Nebil Jusuf Husejn, šejh Sulejman ibn Ibrahim es-Senejan i Abdulmelik Alijj el-Kulejb.
Kako bi se riješio ovaj problem, preporučuje se formiranje komisija koje će uključivati stručnjake iz oblasti šerijata i astronomije kako bi se obavila dodatna posmatranja i na globalnom nivou izradio tačniji takvim. Privremeno rješenje uključuje korištenje godišnje vaktije izrađene prema pravilnom uglu od 14,6 stepeni, kao i korištenje aplikacija kao što su MUSLIM PRO i ATHAN s odgovarajućim postavkama.
Na kraju, greška u određivanju vremena za sabah namaz može imati ozbiljne posljedice, jer klanjanje prije stvarnog vremena može učiniti namaz nevažećim. Zbog toga je od ključnog značaja ispraviti ove greške kako bi se osiguralo da su obavljeni namazi validni prema islamskom zakonu.
