Slobodan Georgiev, poznati novinar, iznio je svoje stavove o trenutnoj situaciji u vezi s Kosovom, ističući da je Srbija faktički priznala Kosovo i da su svi ključni elementi tog pitanja već riješeni. Georgiev je u razgovoru iznio tvrdnje da je sporazum o Kosovu postignut, te da se on već primjenjuje, što je, prema njemu, ključan pokazatelj priznanja.
Na početku, Georgiev ukazuje na činjenicu da je Srbija izgubila ingerencije nad Kosovom, naglašavajući da više nema nijedne zgrade na Kosovu sa grbom Srbije, osim možda univerziteta u Mitrovici. On ovu situaciju smatra završenom i ne vidi smisao u nastavku razgovora. “Ne znamo o čemu bi dalje razgovarali,” rekao je u svom intervjuu. Ovaj stav je dodatno pojačan njegovom tvrdnjom da je sporazum postignut tokom pregovora u Ohridu prošle godine, ali mu nije jasno zašto međunarodni predstavnici još uvijek govore o potrebi daljeg rada na sporazumu.
Primjena sporazuma donijela je potpunu kontrolu Kosova nad cijelom njegovom teritorijom. Prema Georgievu, Kosovo sada upravlja cijelom teritorijom bivše autonomne pokrajine, što je još jedan pokazatelj da je situacija de facto riješena. Međutim, on naglašava da postoji određeni paradoks u cijeloj situaciji, budući da Zapad, koji je stvorio Kosovo, nije omogućio da ta zemlja postane članica Savjeta Evrope.
Prema Georgievu, moguće je da će se dalji dijalog usmjeriti na formalno priznanje Kosova od strane Srbije, no on smatra da je to već faktički učinjeno. “Srbija je faktički priznala Kosovo,” rekao je novinar. Kao dodatak ovome, on smatra da je događaj u Banjskoj, gdje je došlo do sukoba između srpskih i kosovskih snaga, označio kraj svakog mogućeg zamrznutog konflikta na Kosovu.
Bitni momenti Georgieva o trenutnoj situaciji uključuju:
- Srbija je faktički priznala Kosovo.
- Kosovo sada ima potpunu kontrolu nad svojom teritorijom.
- Sporazum je postignut u Ohridu prošle godine.
- Zajednica srpskih opština više nije tema razgovora.
- Postoji paradoks u tome što Kosovo još uvijek nije postalo članica Savjeta Evrope.
- Konflikt u Banjskoj označio je kraj svakog daljeg zamrzavanja konflikta.
Georgiev dalje pojašnjava da trenutna situacija na Kosovu više ne ostavlja prostora za održavanje referenduma ili bilo kakve veće promjene. On smatra da se referendum o Kosovu neće nikada dogoditi, jer su sve bitne odluke već donesene, a Kosovo sada koristi ovu situaciju za pripremu novih izbora.
Što se tiče mogućih sukoba na Kosovu, Georgiev je optimističan da oni neće nastupiti, osim u slučaju da se desi veliki geopolitički preokret, poput pobjede Rusije u ratu protiv Ukrajine. On smatra da bi u tom slučaju došlo do velikih promjena u čitavom regionu, jer bi to značilo slabljenje NATO-a i promjene u odnosima između zemalja u ovom dijelu Evrope.
Na kraju, Georgiev je naglasio da se pitanje formiranja Zajednice srpskih opština više ne postavlja ni u Beogradu, niti u Prištini. Direktor Kancelarije za Kosovo i Metohiju, Petar Petković, prema njegovim riječima, više ne pominje tu temu, što je još jedan pokazatelj da je plan o ZSO-u stavljen u drugi plan nakon neuspjeha akcije Milana Radoičića na sjeveru Kosova.
U zaključku, situacija oko Kosova je za Georgieva praktično završena. Kosovo je postiglo svoju nezavisnost, Srbija je faktički priznala tu realnost, a bilo kakav dalji dijalog više ne može donijeti značajne promjene. Stoga, pitanje Kosova, prema njegovom mišljenju, treba gledati kao završeno i ne ostavlja prostor za dalja pregovaranja.
Georgiev također izražava zabrinutost zbog potencijalnog uticaja vanjskih faktora, posebno ako se situacija u Ukrajini pogorša. “Ako bi Rusija pobijedila, to bi promijenilo dinamiku u regionu,” dodaje, naglašavajući da bi slabljenje NATO-a moglo otvoriti put za nove sukobe i dodatnu nestabilnost na Balkanu. On naglašava potrebu za pragmatičnim pristupom i saradnjom svih strana kako bi se izbjegle buduće tenzije i obezbijedila sigurnost za sve narode u regionu.
Sve u svemu, Georgiev zaključuje da je potrebno preispitati trenutne politike i strategije, kako bi se osigurala bolja budućnost za sve, a posebno za mlade ljude koji su najviše pogođeni ovim neizvjesnostima. U ovom kontekstu, poziva na okupljanje svih relevantnih aktera, uključujući predstavnike Srbije, Kosova i EU, kako bi se razgovaralo o dugoročnim rješenjima koja bi mogla doprinijeti stabilnosti i prosperitetu regije.
