Evropska unija odobrila pomoć BiH za sanaciju katastrofalnih poplava: Još jedan korak ka jačanju evropskih integracija
Evropska komisija je službeno potvrdila prihvatanje zahtjeva Bosne i Hercegovine za pomoć iz Fonda solidarnosti Evropske unije (EUSF), koji je podnesen u decembru 2024. godine od strane predsjedavajuće Vijeća ministara BiH Borjane Krišto. Ova odluka dolazi nakon višemjesečne procedure i obimne dokumentacije kojom su domaće institucije detaljno prikazale razmjere šteta izazvanih katastrofalnim poplavama koje su zadesile centralne i južne dijelove BiH početkom oktobra.
Direktorica Glavne uprave za regionalnu i urbanu politiku Evropske komisije, Temis Kristofidu, u dopisu upućenom institucijama BiH navela je da su podaci dostavljeni u aplikaciji ocijenjeni kao sveobuhvatni, precizni i tehnički usklađeni sa pravilima EUSF-a. Pritom je istaknuto da su poplave koje su pogodile regije Jablanice, Konjica i Fojnice 4. oktobra 2024. godine izazvane ekstremnim meteorološkim uslovima, te da se posljedice nesumnjivo mogu pripisati elementarnoj nepogodi izuzetnog intenziteta.
Tokom te prirodne katastrofe život je izgubilo 27 osoba, a materijalna šteta procijenjena je na više od 841 miliona eura. Ugroženi su brojni infrastrukturni sistemi – od stambenih objekata do saobraćajne i komunalne mreže, elektrodistribucije i komunikacione infrastrukture. Uništena su mnoga domaćinstva, dok su čitave lokalne zajednice ostale odsječene danima.
Iako iznos koji će BiH dobiti iz Fonda solidarnosti neće pokriti cjelokupne štete, u Vijeću ministara BiH navode da očekuju pomoć u iznosu blizu 100 miliona KM, što će značajno doprinijeti obnovi i sanaciji najpogođenijih područja.
Proces pripreme zahtjeva prema EU bio je izuzetno zahtjevan, a uključivao je više od 100 domaćih institucija svih nivoa vlasti, koje su radile po Post-Disaster Needs Assessment (PDNA) metodologiji. Koordinaciju su obavljali Ured predsjedavajuće Vijeća ministara, Ministarstvo sigurnosti, Ministarstvo finansija, Direkcija za evropske integracije, te niz entitetskih, kantonalnih i lokalnih tijela, uz podršku međunarodnih stručnjaka iz EBRD-a, te partnerskih zemalja Hrvatske i Slovenije.
Ovo priznanje Evropske komisije predstavlja važan diplomatski i institucionalni trenutak za Bosnu i Hercegovinu. Osim što pokazuje tehničku spremnost domaćih institucija da odgovore na kompleksne zahtjeve EU, ovaj čin dodatno učvršćuje odnose BiH i Evropske unije u procesu pridruživanja i političkog približavanja.
Katastrofe poput ove ukazuju na važnost evropskih mehanizama solidarnosti, koji ne samo da pružaju financijsku pomoć, već ojačavaju regionalnu saradnju, institucionalne kapacitete i osjećaj zajedničke odgovornosti za ljude pogođene krizama.
Evropski fond solidarnosti osnovan je 2002. godine i koristi se za sanaciju velikih prirodnih katastrofa u državama članicama i zemljama kandidatima. Odluka da se BiH pruži podrška još je jedan signal da evropski put ostaje otvoren i konkretno podržan, pogotovo kada je riječ o zaštiti ljudskih života, obnove zajednica i izgradnje otpornijih sistema prenosi mahalla
