Referendum u Republici Srpskoj: Politički performans ili prava demokratija?
U entitetu Republika Srpska, planirani referendum koji je trebao biti održan danas, 25. oktobra, nije realizovan. Građani su trebali izraziti svoj stav o nekoliko ključnih pitanja uključujući odluke visokog predstavnika Christiana Schmidta, pravosudni postupak protiv Milorada Dodika, kao i odluku Centralne izborne komisije (CIK) BiH koja mu je oduzela mandat predsjednika entiteta. Ovaj referendum je bio zakazan nakon što je Narodna skupština RS usvojila odluku o njegovoj organizaciji 23. augusta, ali su vlasti u Banjoj Luci u poslednjem trenutku odustale od ideje glasanja. Bez obzira na sve, ova situacija otvara mnoga pitanja o stanju demokratije, pravnim normama i političkoj stabilnosti u ovom entitetu.
Prethodno definisano pitanje na referendumu postavljalo je izazov prema legitimitetu visokog predstavnika, koji je često bio predmet političkih rasprava. Pitanje je glasilo: „Da li prihvatate odluke neizabranog stranca Christiana Schmidta i presude neustavnog Suda BiH izrečene protiv predsjednika RS, kao i odluku CIK-a o oduzimanju mandata predsjedniku Dodiku?“ Ovaj referendum je trebao poslužiti kao platforma za izražavanje nezadovoljstva lokalne vlasti prema međunarodnim autoritetima, međutim, na kraju se pretvorio u simbol političkog nesuglasja i manipulacije. Osim toga, ovakvi potezi vlasti dodatno su polarizovali i tako već podijeljeno društvo, stvarajući sumnju u sposobnost institucija da odgovore na potrebe svojih građana.
Politički zaokret i priznanje presude
Jedan od najznačajnijih preokreta u ovoj situaciji jeste priznanje presude Suda BiH od strane Milorada Dodika, kojem je izrečena jednogodišnja zatvorska kazna i zabrana obavljanja javnih funkcija na šest godina. Ova odluka došla je kao šok za mnoge njegove pristalice i dodatno je zakomplicirala političku atmosferu u RS-u.
Dok je njegov odlazak s pozicije predsjednika entiteta najavljen, na njegovo mjesto je imenovana Ana Trišić-Babić, dugogodišnja saradnica, koja će obavljati dužnost do zakazanih prijevremenih izbora 23. novembra. Ova promjena u vođstvu može imati dalekosežne posljedice, ne samo za SNSD, već i za ukupnu političku dinamiku u Republici Srpskoj.
Zakonodavne promjene i njihova pravna osnova
U međuvremenu, Narodna skupština Republike Srpske usvojila je zakonodavne promjene koje su poništile sve ranije usvojene propise za koje je Ustavni sud BiH naveo da su protivustavni.
Ova odluka izaziva dodatna pitanja o pravnoj osnovi i svrsi ovih zakona, s obzirom na to da su oni prethodno bili predmet pravnog postupka protiv Dodika. Kritičari tvrde da ovakvi potezi služe samo kao izgovor za jačanje političke moći i prikrivanje stvarnih problema s kojima se RS suočava.
Na primer, umesto da se fokusiraju na ekonomske reforme ili poboljšanje uslova života građana, vlasti se upuštaju u pravna previranja koja dodatno otežavaju već napetu situaciju.
Opozicija i percepcija referenduma
Iz opozicionih redova, posebno iz Srpske demokratske stranke (SDS), tvrde da je otkazivanje referenduma samo još jedan primjer političkog teatra. Oni smatraju da je ideja o referendumu bila osmišljena kako bi se mobilizovalo biračko tijelo kroz dramatične poruke, a ne kako bi se stvarno uključili građani u proces donošenja odluka.
Prema njima, ovo je još jedan dokaz da ovo pitanje nikada nije bilo namjeravano kao stvarna prilika za građane da iskažu svoje mišljenje.
Ovakva percepcija dodatno jača sumnju u transparentnost i integritet političkog sistema, a opozicija se često koristi ovim argumentima kako bi skrenula pažnju na vlastite strategije i potencijalne planove za buduće izbore.
Historija referenduma i njihov učinak
Referendumi su postali ključni element Dodikove političke strategije u proteklim godinama. Iako su često najavljivani, većina ovih inicijativa nije rezultirala stvarnim promjenama ili uticajem na ustavni poredak. Umjesto toga, referendumi se sve više koriste kao instrument za jačanje političkih pozicija, dok se prava pitanja koja muče građane često ignoriraju.
Ovaj obrazac dovodi do frustracije među građanima, koji se osećaju isključenim iz procesa odlučivanja koji direktno utiče na njihove živote.
Na primer, nedavne ankete pokazuju da većina građana nije zadovoljna stanjem ekonomije, ali umesto da se bave ovim problemima, vlasti se fokusiraju na političke igre koje im pomažu da zadrže kontrolu nad situacijom.
Na kraju, iako je referendum otkazan, lider SNSD-a i dalje razmatra mogućnost ponovnog održavanja, čak i predlažući novi datum — 9. januar, dan koji se tradicionalno obilježava kao entitetski praznik. Ova neizvjesnost i nastavak političke igre ostavljaju otvorenim pitanje o budućnosti političke stabilnosti u Republici Srpskoj, kao i o tome kako će se ovo odraziti na život običnih građana. Bez obzira na sve, jasno je da je situacija kompleksna i da su potrebne hitne mjere kako bi se osiguralo da građani dobiju glas koji zaslužuju. U ovakvim trenucima, ključno je da se svi akteri fokusiraju na zajedničke interese i izgradnju stabilnije budućnosti za sve stanovnike ovog entiteta.
