Utjecaj Rusije na Bosnu i Hercegovinu prema Izvještaju Evropske komisije
U najnovijem Izvještaju Evropske komisije o napretku Bosne i Hercegovine za 2025. godinu, koji je objavljen u okviru Paketa proširenja, značajno se naglašava negativni utjecaj Rusije na unutrašnju politiku i međunarodne odnose zemlje. Ovaj dokument predstavlja ključni alat za analizu trenutnog stanja i izazova s kojima se BiH suočava u procesu evropskih integracija. Izvještaj osvjetljava kako određene političke stranke, posebno Savez nezavisnih socijaldemokrata (SNSD), igraju ključnu ulogu u blokadi evropskih reformi i usklađivanju s politikama Evropske unije, što dodatno komplikuje put BiH ka članstvu u EU.
Blokade i udaljavanje od evropskih politika
U izvještaju se posebno ističe djelovanje Milorada Dodika i Željke Cvijanović, koji se optužuju za opstrukciju mjera koje bi trebale biti uvedene u skladu s evropskim standardima. Evropska komisija naglašava da su veze između Republike Srpske i Rusije postale jače, što dodatno otežava implementaciju restriktivnih mjera prema Moskvi. Ove veze se manifestuju kroz različite oblike saradnje, uključujući političku, ekonomsku i kulturnu razmjenu. Iako BiH formalno usklađuje svoju vanjsku politiku s politikama EU, u praksi se to ne odražava, jer institucije pod kontrolom SNSD-a nastavljaju s aktivnostima koje su u suprotnosti sa stavovima Brisela.
Ovaj fenomen je posebno zabrinjavajući jer se čini da SNSD nastoji ojačati svoju poziciju na domaćoj sceni kroz bliže veze s Moskvom, što stvara podijeljene stavove unutar same BiH. Takva situacija otežava implementaciju ključnih reformi potrebnih za napredovanje ka EU te stvara dodatne tenzije među etničkim grupama unutar zemlje.
Podrška ruskim aktivnostima
Jedan od ključnih dijelova izvještaja odnosi se na politiku Republike Srpske prema agresiji na Ukrajinu. Kako se navodi, političko rukovodstvo ovog entiteta pružilo je podršku ruskim aktivnostima, za razliku od ostalih dijelova BiH koji se drže evropske politike.
Ova podrška ne samo da izaziva zabrinutost među zvaničnicima EU, već i stvara percepciju o BiH kao nestabilnom partneru na međunarodnoj sceni. Ovakvo ponašanje dodatno usporava implementaciju potrebnih reformi i donošenje važnih odluka na evropskoj sceni.
Takođe, važno je napomenuti da ovakvi potezi imaju i unutrašnje posljedice, jer dodatno polarizuju političku scenu u zemlji. U ovom kontekstu, opozicija unutar BiH često se oslanja na evropsku podršku kako bi osudila ovakve aktivnosti, ali se suočava s izazovima u ostvarivanju jedinstvenog stava prema vlastima u RS-u.
Medijski utjecaj i vizni režim
Evropska komisija takođe ukazuje na medijski utjecaj Rusije u BiH, posebno putem Radio-televizije Republike Srpske (RTRS), koja prenosi narative u korist Moskve. Ovi narativi često se koriste za opravdanje ruske politike prema BiH i stvaraju sliku o BiH kao o zemlji koja je podložna ruskom uticaju.
Ova situacija stvara dodatne izazove za zemlju koja se želi integrirati u EU, a istovremeno se suočava s pritiscima iz različitih pravaca.
Preporučuje se ukidanje bezviznog režima sa zemljama kao što su Rusija, Kina, Turska i druge, smatrajući da trenutna politika nije u skladu s pravnom stečevinom EU.
Ovo uključuje i potrebu za jačanjem kontrola na granicama i unapređenje sistema za upravljanje migracijama kako bi se smanjili rizici od nelegalnih aktivnosti i mogućih prijetnji po sigurnost zemlje i regiona.
Energetska zavisnost i reformski izazovi
Što se tiče energetskih politika, BiH je i dalje u velikoj mjeri zavisna od ruskog gasa, što predstavlja dodatni izazov za zemlju koja želi diversifikovati svoje energetske izvore. U ovom kontekstu, potrebna je hitna implementacija novih zakona koji bi omogućili razdvajanje operatora sistema, u skladu s trećim energetskim paketom EU.
Ove reforme nisu samo administrativne prirode, već imaju i duboke političke i ekonomske posljedice za cijelu zemlju.
Ova zavisnost od ruskih energenata stvara dodatni pritisak na političke elite da preispitaju svoje strateške odluke. U isto vrijeme, EU insistira na razvoju alternativnih izvora energije i jačanju saradnje među zemljama zapadnog Balkana kako bi se smanjila ranjivost na vanjske pritiske.
Zaključak i preporuke
Na kraju, Evropska komisija ocjenjuje da su saradnja SNSD-a s ruskim strukturama i opstrukcija evropskih reformi jedne od najvećih prepreka za političku stabilnost i napredak BiH prema EU. Takvi odnosi ne samo da ugrožavaju suverenitet zemlje, već i pravnu sigurnost te političko usklađivanje s politikama Evropske unije.
U ovom kontekstu, potrebno je hitno djelovanje kako bi se osiguralo da Bosna i Hercegovina nastavi putem evropskih integracija i ostvari svoje strateške ciljeve za budućnost.
Preporučuje se jačanje domaćih institucija i povećanje transparentnosti u radu, kao i aktivno angažovanje građana u procesu donošenja odluka. Također, BiH bi trebala raditi na jačanju međunarodnih veza i saradnje s partnerima koji podržavaju njen put ka EU.
U ovom značajnom trenutku, od suštinske je važnosti da se zemlja fokusira na reforme koje će omogućiti brži napredak i stabilnost, osiguravajući bolju budućnost za sve njene građane.
