U posljednjim sedmicama pažnju javnosti u Bosni i Hercegovini privukla je odluka Generalnog sekretarijata Interpola kojom se odbacuje zahtjev za izdavanje međunarodne potjernice protiv dva visoka politička funkcionera iz Republike Srpske – Milorada Dodika i Nenada Stevandića. Ova odluka izazvala je mnoštvo reakcija i pitanja, kako u domaćoj, tako i u međunarodnoj javnosti, posebno u kontekstu pravne borbe protiv političke zloupotrebe moći i zaštite pravne države.
Odbijanje potjernice od strane Interpola zasniva se na članu 3. statuta ove međunarodne policijske organizacije, koji izričito zabranjuje Interpolu da učestvuje u istragama ili aktivnostima koje su povezane s pitanjima političke, vojne, vjerske ili rasne prirode. Time se jasno distanciraju od uplitanja u moguće politički motivirane postupke. U konkretnom slučaju, zaključeno je da bi uključivanje Interpola u izdavanje crvene potjernice za Dodika i Stevandića predstavljalo upravo jedno takvo miješanje.
Reakcije na ovakvu odluku nisu izostale. Milorad Dodik, aktuelni predsjednik Republike Srpske, odmah je javno izjavio kako ovaj potez Interpola potvrđuje njegovu tvrdnju da je pravosudni proces protiv njega isključivo politički motiviran. On je odbacivanje zahtjeva za međunarodnu potjernicu protumačio kao pobjedu zdravog razuma i dokaz da pravosudne institucije Bosne i Hercegovine ne djeluju u interesu svih naroda.
S druge strane, unatoč ovoj odluci Interpola, aktivnosti unutar BiH po ovom pitanju nisu stavljene po strani. Naime, Tužilaštvo Bosne i Hercegovine nastavilo je rad na predmetu koji uključuje Dodika, Stevandića, ali i premijera RS Radovana Viškovića. Formiran je poseban istražni tim koji okuplja pripadnike ključnih državnih sigurnosnih i istražnih institucija:
-
Obavještajno-sigurnosne agencije BiH (OSA)
-
Državne agencije za istrage i zaštitu (SIPA)
-
Granične policije BiH
Zadatak ovog tima jeste da istraži sve pravne mogućnosti i načine provođenja naloga za hapšenje, s obzirom na to da se radi o osobama koje obnašaju visoke političke funkcije i imaju značajnu podršku u entitetu Republika Srpska. Potrebno je, kako ističu izvori bliski sigurnosnim strukturama, razviti strategije koje ne samo da poštuju zakonske procedure, već i minimiziraju mogućnost eskalacije tenzija.
Dodatnu pažnju izazvala je i spremnost međunarodne zajednice da pruži podršku institucijama BiH u ovom slučaju. Misija EUFOR-a u BiH, koja djeluje u okviru operacije ALTHEA, dala je signal da je voljna asistirati domaćim snagama u izvršenju zadataka ako za to bude postojala zakonska osnova i konkretan zahtjev. Ova izjava dodatno je pojačala ozbiljnost situacije, jer se po prvi put u novijoj istoriji BiH otvoreno govori o mogućnosti da strane mirovne snage učestvuju u hapšenju domaćih političkih lidera.
S obzirom na odbijanje Interpola, jasno je da se dalji tok procesa mora odvijati unutar granica Bosne i Hercegovine. Oslanjanje na sopstvene institucije, njihova koordinacija i efikasnost biće ključni faktori u daljem razvoju događaja. Pravni analitičari ističu da ova situacija testira sposobnost države da se nosi s kompleksnim pravnim izazovima koji uključuju politički visoko rangirane osobe, uz potrebu da se očuva ustavni poredak i pravna sigurnost svih građana.
Zaključno, ova situacija otvara niz važnih pitanja za budućnost BiH:
-
Da li pravosudni sistem ima snagu da djeluje bez političkog uticaja?
-
Koliko su državne institucije spremne da sprovode odluke i protiv moćnih pojedinaca?
-
Može li međunarodna podrška pomoći u zaštiti vladavine prava ili će dodatno polarizirati društvo?
Uprkos odbijenici Interpola, čini se da je pravna i politička bitka tek počela. Sudbina Dodika, Stevandića i Viškovića neće zavisiti od međunarodne potjernice, već od sposobnosti BiH da unutar svojih institucija pronađe mehanizme za suočavanje s izazovima koji zadiru duboko u temelje njenog političkog sistema i društvene strukture. Kako će se situacija dalje razvijati, ostaje da se vidi, ali je jasno da je pitanje odgovornosti postavljeno – sada preostaje odgovor prenosi face.ba
