U mjestu Palinovići, nedaleko od Zenice, žive supružnici Dževad i Jasminka Džulan, suočeni s teškim životnim okolnostima. Njihova kuća smještena je na lokaciji kroz koju rijetko ko prolazi, a unutar tih zidova vodi se svakodnevna borba s neimaštinom, bolešću i administrativnim preprekama.
Dževad je prije više od godinu dana ostao bez noge usljed komplikacija izazvanih dijabetesom. Njegova supruga Jasminka, iako i sama ima zdravstvenih problema, svakodnevno brine o njemu i pokušava održati kućanstvo. Iako kaže da joj ništa nije teško, priznaje da ponekad osjeti umor i iscrpljenost. Njih dvoje su jedno drugom najveća podrška i oslonac u trenucima kada im je pomoć najpotrebnija.
Borba s bolešću i životnim nedaćama
Dževad je ispričao kako su se preselili u Palinoviće nakon što su godinama živjeli u blizini romske zajednice u Kaknju. Kupili su kuću u svom rodnom kraju jer im se činila kao dobro mjesto za život. Međutim, nakon što je izgubio nogu, njihov život postao je izuzetno težak.
- Dok sam bio zdrav, mogao sam sve raditi. Išao sam u šumu, sakupljao gljive, radio različite poslove kako bih obezbijedio sve što nam je potrebno. Danas, nažalost, ne mogu ništa. Nikada nisam bio osoba koja traži pomoć, uvijek sam bio onaj koji pomaže drugima, kaže Dževad.
Pored fizičkih tegoba, ova porodica suočava se i s administrativnim problemima. Dževad nije uspio ostvariti pravo na invalidninu, iako je ostao bez noge. Također, Jasminka nije dobila mogućnost kućne njege, što dodatno otežava njihov svakodnevni život.
- Platili smo 150 KM za zahtjev za invalidninu, ali smo dobili odbijenicu. Izgleda da je potrebno da čovjek nema ni ruku ni nogu da bi ostvario pravo na tu pomoć. Bolovi su mi sve jači, posebno u ramenu. Ranije me nije boljelo, ali sada osjećam da se situacija pogoršava. Tijelo mi je oslabljeno, stalno osjećam hladnoću, čak i kada sjedim pored šporeta, priča Dževad.
Pomoć dobrih ljudi
Iako ih je sudbina stavila na velike izazove, dobri ljudi nisu ostali nijemi na njihovu priču. Ekipa emisije Ispuni mi želju, uz podršku humanih osoba, posjetila je Dževada i Jasminku, donoseći im pomoć koja im je bila prijeko potrebna. Njihova reakcija na ovu neočekivanu gestu bila je ispunjena emocijama – zahvalnost, suze radosnice i osjećaj da nisu sami u svojoj borbi.
Porodica Džulan simbol je hrabrosti i borbenosti u teškim vremenima. Unatoč nepravdama i izazovima, oni ostaju povezani, oslanjajući se jedno na drugo, uz nadu da će bolje sutra ipak doći prenosi hayat
