Analiza budžeta BiH za 2025. godinu: Kritika Dženana Đonlagića
Dženan Đonlagić, ugledni delegat u Domu naroda Parlamentarne skupštine Bosne i Hercegovine, nedavno je izrazio svoje šokantno nezadovoljstvo predloženim budžetom za 2025. godinu. Njegova analiza budžetskog plana ukazuje na brojne ozbiljne propuste, posebno kada su u pitanju ključni aspekti kao što su evropske integracije i tehnološki napredak. Ova situacija ne samo da dovodi u pitanje planove za budućnost, već i izaziva sumnju u sposobnost vlasti da adekvatno reagiraju na hitne potrebe građana. U vremenu kada se globalna ekonomija suočava s brojnim izazovima, odgovorno upravljanje budžetom postaje ključno za osiguranje stabilnosti i prosperiteta.
Jedan od najistaknutijih problema koje je Đonlagić naveo je nedostatak sredstava za savremene tehnologije, koje su od suštinske važnosti za osiguranje integriteta izbornog procesa na predstojećim izborima 2026. godine. U kontekstu modernih demokracija, tehnologija igra ključnu ulogu u transparentnosti i efikasnosti izbornog procesa. Na primjer, korištenje digitalnih platformi za glasanje može značajno smanjiti mogućnosti za manipulacije i prevare. Đonlagić je ukazao na to da bez adekvatnog finansiranja, Bosna i Hercegovina ne samo da će propustiti priliku da unaprijedi svoje izborne procese, već će i dodatno oslabiti povjerenje građana u institucije. Ovaj propust, prema Đonlagiću, može ozbiljno ugroziti transparentnost i efikasnost izbornog procesa, što su fundamentalni principi demokracije. U zemlji koja teži ka evropskim standardima, zanemarivanje ovakvih aspekata nije samo neodgovorno, već i potencijalno katastrofalno.
Osim toga, Đonlagić je upozorio na to da predloženi budžet ne prepoznaje evropski put Bosne i Hercegovine kao prioritet. Ovo je zabrinjavajuće, s obzirom na činjenicu da su evropske integracije ključne za stabilnost i razvoj zemlje. Nedostatak sredstava za angažiranje glavnog pregovarača sa EU, kao i za Koordinatora za IPA fondove, dodatno ukazuje na neozbiljnost vlasti u vezi s ovim važnim pitanjem. Naime, bez ovih resursa, napredak u procesu evropskih integracija bi mogao biti ozbiljno usporen, što bi imalo dugoročne posljedice po budućnost BiH. Ovaj nedostatak vizije i strategije može dovesti do gubitka povjerenja međunarodnih partnera, što bi dodatno otežalo proces pristupanja EU.
Jedan od najskandaloznijih dijelova predloženog budžeta, kako naglašava Đonlagić, odnosi se na transfer novca od dobiti Centralne banke BiH prema entitetima, posebno prema Republici Srpskoj i Federaciji BiH. Prema zakonima koji regulišu rad Centralne banke, 60 posto svoje čiste neto dobiti CBBiH svake godine uplaćuje u budžet institucija BiH. Ovaj novac bi trebao biti usmjeren na jačanje državnih institucija, a ne na finansiranje entiteta, što može dovesti do nepravilne raspodjele javnih sredstava. Situacija u kojoj se javni novac koristi za jačanje entitetskih politika umjesto za jačanje zajedničkih institucija može dovesti do dodatne polarizacije i nesigurnosti u zemlji. Takva praksa ne samo da potkopava suverenitet BiH, već i legitimitet njenih institucija.
Đonlagić je dodatno istakao da bi ovakvi transferi mogli dovesti do ozbiljnih zloupotreba i neodgovornog upravljanja javnim novcem. U vremenu kada je potrebno ulagati u infrastrukturu i tehnologiju, ovakav pristup može stvoriti dodatne probleme u izbornom procesu koji se približava. Na primjer, nedostatak investicija u modernizaciju izbornog sistema stvara prostor za korupciju i manipulacije, što ne samo da ugrožava legitimnost vlasti, već i budi sumnju među građanima. Osim toga, ovakva praksa može dovesti do smanjenja kvaliteta javnih usluga, što dalje utiče na svakodnevni život građana i njihovu percepciju vlasti.
U svom završnom obraćanju, Đonlagić je pozvao građane na probuđenje i aktivizam, ističući da je važno da se osiguraju bolji uslovi za budući razvoj Bosne i Hercegovine. Ovaj apel je posebno važan s obzirom na trenutnu situaciju u kojoj političke elite ne preuzimaju odgovornost za ključna pitanja kao što su evropske integracije, jačanje državnih institucija i tehnološki razvoj. Građanska aktivnost može igrati ključnu ulogu u oblikovanju budućnosti zemlje. Bez aktivnog sudjelovanja građana, BiH bi mogla postati zarobljena u političkim igrama koje ne vode ka prosperitetu i stabilnosti. Osnaženi građani mogu uticati na promjene u politici, zahtevati odgovornost i propitivati odluke koje se donose bez njihovog pristanka.
Na kraju, situacija koju je opisao Dženan Đonlagić predstavlja ozbiljan indikator trenutnog stanja u Bosni i Hercegovini. Ova analiza budžeta ne samo da ukazuje na neodgovornost vlasti, već i na potrebu za hitnom reformom upravljanja javnim sredstvima. Ukoliko se ovaj trend nastavi, građani mogu očekivati daljnju političku nestabilnost i smanjenje mogućnosti za razvoj na svim nivoima. Budućnost Bosne i Hercegovine zavisi od sposobnosti njenih lidera da prepoznaju ključne izazove i rade na njihovom rješavanju, a ne na perpetuiranju trenutnog stanja. Ova analiza poziva sve relevantne aktere u društvu, uključujući civilni sektor i međunarodnu zajednicu, da aktivno učestvuju u procesu reformi kako bi se osiguralo da budžetska sredstva budu usmjerena ka razvoju i jačanju institucija, a ne ka održavanju postojećih privilegija i neodgovornosti.
